Augustus ima sedamnaest godina, Hazel šesnaest. Sretnu se i zaljube jedno u drugo. Ona ima rak u posljednjoj fazi, on je zloćudnu bolest pobijedio, ali ostao je bez noge. Savršeno se dopunjuju, povezuje ih osobit pogled na život i bolest od koje boluju... Njihov zajednički put traje svega nekoliko mjeseci i kao svaka velika ljubavna priča završava smrću
Ipak, ovo nije knjiga o smrti, već o ljubavi. O tome da junaci izbliza ne moraju biti onakvi kakvima smo ih zamišljali, da svijet nije mjesto na kojem se ostvaruju želje i da istinska hrabrost ne mora uvijek spasiti čovječanstvo. O tome da je i nekoliko mjeseci dovoljno vremena za proživjeti malu vječnost i da su neke beskonačnosti veće od drugih.
'Greška u našim zvijezdama' autora Johna Greena u izdanju Fokus komunikacija originalna je knjiga puna osjećaja napisana je s izvanrednim smislom za humor i sarkazam, a zahvaljujući autorovom pripovjedačkom talentu ostavlja na čitaoca izniman dojam.
Ulomak iz romana
Dragi gospodine Peter Van Houten,
(na pažnju Lidewij Vliegenthart), Zovem se Hazel Grace Lancaster. Moj prijatelj Augustus Waters koji je na moju preporuku pročitao Kraljevsku tugu, upravo je s ove adrese primio mejl od vas.
Nadam se da vam ne smeta što je taj mejl Augustus podijelio sa mnom.
Gospodine Van Houten, iz vašeg mejla Augustusu shvaćam da više ne planirate objavljivati knjige. Na neki sam način razočarana, ali osjećam i olakšanje: nikad neću morati brinuti hoće li vaša sljedeća knjiga zadovoljiti standarde čudesnog izvornika. Kao netko s trogodišnjim iskustvom u preživljavanju raka u četvrtom stadiju, mogu vam reći da ste u Kraljevskoj tuzi sve točno napisali. Ili ste barem pogodili kad je o meni riječ.
Vaša knjiga mi govori što osjećam i prije nego to uopće osjetim, i pročitala sam je desetak puta. Ipak, pitala sam se možete li odgovoriti na nekoliko pitanja o onome što se događa nakon kraja knjige.
Shvaćam da knjiga završava jer Anna umire ili postane prebolesna da bi je nastavila pisati, ali stvarno bih voljela znati što se dogodi s Anninom mamom – je li se udala za Nizozemskog Tulipandžiju, je li imala drugo dijete, je li ostala živjeti na adresi 917 W, Temple itd.
Osim toga, je li Nizozemski Tulipandžija prevarant ili ih stvarno voli? Što se dogodi s Anninim prijateljima – posebno s Claire i Jackom? Ostanu li zajedno? I naposlijetku – shvaćam da je ovo duboko i metafizičko pitanje za koje ste se oduvijek nadali da će vaši čitatelji postaviti – ali što se dogodi s hrčkom Sizifom? Ova me pitanja godinama progone – i ne znam koliko mi je vremena ostalo da pronađem odgovore na njih.
Znam da to nisu važna literarna pitanja kojih je vaša knjiga puna, ali stvarno bih voljela znati.
I naravno, ako ikad odlučite napisati nešto drugo, čak i ako to ne želite objaviti, ja bih rado pročitala.
Iskreno, rado bih pročitala vaše popise za kupnju.
Vaša, s golemim poštovanjem, Hazel Grace Lancaster (16 godina)
Kad sam ga poslala, nazvala sam Augustusa i ostali smo budni dokasno pričajući o Kraljevskoj tuzi. Pročitala sam mu pjesmu Emily Dickinson koju je Van Houten iskoristio za naslov, a on je rekao da imam dobar glas za čitanje i da ne radim duge stanke na krajevima stihova. Onda mi je rekao da šesta knjiga Cijene zore, Krv odobrava, počinje citatom iz pjesme. Trebala mu je minuta da pronađe knjigu, ali na koncu mi je pročitao citat. '‘Recimo da ti se život slomio. Posljednji dobar poljubac/dogodio ti se prije mnogo godina.'
'Nije loše', rekla sam. 'Pomalo pretenciozno. Mislim da bi Max Mayhem rekao da je to cendravo sranje.'
