Nevjerojatno zvuči podatak da će, prema procjenama UN-a, do 2050. na našem planetu živjeti 3,7 milijuna stogodišnjaka, a stručnjaci su jednoglasni u tome da je uzrok dugovječnosti i u genima koje smo naslijedili.

Jednostavnim rječnikom rečeno, što dulje vaši roditelji žive, veća je vjerojatnost da ćete i vi živjeti zdravije i dulje.

Neka su pak ranija istraživanja pokazala da je genetika odgovorna za oko 25 posto dugovječnosti, a ostalih 75 posto odnosi se na okruženje - gdje živite, što jedete, koliko često vježbate i kakvi su vam odnosi s prijateljima ili obitelji, što smo mogli vidjeti u dokumentarcu: 'Live to 100: Secrets of the Blue Zones', u kojem je prikazano što je to zajedničko dugovječnim ljudima koji žive u različitim dijelovima svijeta.

'Poznato je to da na dugovječnost pojedinaca utječe složeno međudjelovanje genetskih čimbenika, čimbenika okoliša i načina/stila života. Genetika definitivno ima važnu ulogu u određivanju potencijala pojedinca za dugovječnost, no ona nije jedina njezina determinanta. Imati stoljetne pretke može povećati vjerojatnost određenih genetskih čimbenika povezanih s dugovječnošću, ali to ne jamči dug život potomcima. Čimbenici okoliša i načina života još uvijek igraju presudnu ulogu. Tu prije svega mislim na stil života, okolinu u kojoj živimo i ekspozom, kojem smo izloženi (pristup čistoj vodi i zraku te kvalitetnoj hrani koju konzumiramo). Također je važno spomenuti pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi te rano otkrivanje i liječenje zdravstvenih stanja, što može produžiti životni vijek', objašnjava Igor Štagljar, znanstvenik koji se na splitskom MedILS-u profesora Miroslava Radmana, na kojem provodi i do četiri mjeseca godišnje, između ostalog bavi proučavanjem molekularnih osnova starenja.

Dodaje i da redoviti pregledi i proaktivno rješavanje zdravstvenih problema mogu značajno utjecati na dugovječnost osobe.

'Htio bih ovdje spomenuti i otpornost i prilagodljivost. Naime neki dugovječni pojedinci pokazuju izvanrednu sposobnost prilagodbe stresu i nedaćama, odnosno teškim situacijama. Njihova psihološka otpornost i mehanizmi suočavanja sa stresom mogu uvelike pridonijeti njihovoj dugovječnosti. Dakle, iako genetika može utjecati na potencijal dugovječnosti, ona je samo jedan od mnogih faktora. Odabir stila života, okolišni čimbenici, kvalitetni socijalni kontakti i pristup zdravstvenoj skrbi igraju značajnu ulogu u određivanju dugog života pojedinca. Važno je napomenuti da iako preci stogodišnjaci mogu pružiti neke genetske prednosti, oni nisu jamstvo dugog života, a individualni izbori i okolnosti i dalje igraju ključnu ulogu u određivanju životnog vijeka', smatra Štagljar, prošle godine izabran za redovnog člana Royal Society Canada (RSC), kanadske akademije znanosti i umjetnosti.

Kad se pak radi o životnim navikama, po njegovim riječima, one su itekako bitne.

'Životne navike imaju vrlo važan utjecaj na dugovječnost, a u mnogim slučajevima njihov utjecaj može biti i značajniji od genetike. Ona može postaviti osnovu za potencijalni životni vijek pojedinca, no izbor stila života odredit će koliko će se čovjek približiti tom potencijalu. Kako bismo povećali naše izglede za dug i zdrav život, trebamo usvojiti i uravnoteženu prehranu, ostati fizički aktivni, izbjegavati pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola, trebamo znati učinkovito upravljati stresom, dati prednost snu (7-9 sati neprekidnog sna noću), njegovati socijalne kontakte i biti proaktivni u vezi s našim zdravljem. Također bih spomenuo da donošenje pozitivnih životnih odluka može imati dubok utjecaj na naše cjelokupno blagostanje i životni vijek', naglašava.

Štetne navike kojih se morate riješiti

Prema Štagljarovim riječima, mnogi ljudi nisu svjesni toga koliko je značajan stil života za prevenciju raka, stoga treba stalno naglašavati potencijal za poboljšanje javnog zdravlja rješavanjem tih čimbenika rizika.

'Izbor načina života igra značajnu ulogu u prevenciji raka, ali genetika također doprinosi riziku od njegove pojave. Stoga treba uzeti u obzir kombinaciju zdravog načina života i genetskih čimbenika pri procjeni tog rizika. Pušenje je vodeći uzrok raka koji se može spriječiti. Ako pušite, prestati činiti to najvažniji je korak koji možete poduzeti da biste smanjili rizik od raka, a također trebate izbjegavati izlaganje pasivnom pušenju. Zatim, pretjerana konzumacija alkohola povezana je s nekoliko vrsta raka, uključujući rak usne šupljine, grla, jednjaka, jetre, dojke i debelog crijeva. Ako odlučite piti alkohol, to treba činiti umjereno, što znači do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce. Nadalje, uravnotežena prehrana može smanjiti rizik od raka. Usredotočite se na unos raznovrsnog voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti, a potrebno je ograničiti i konzumaciju crvenog i prerađenog mesa. Također treba smanjiti unos soli i izbjegavati slatka pića', kaže znanstvenik.

Pretilost je, dodaje, poznati faktor rizika za nekoliko vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i bubrega.

'Cilj je održati zdravu težinu kombinacijom kvalitetne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Važno je baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću. Ciljajte na najmanje 150 minuta aerobne vježbe umjerenog intenziteta ili 75 minuta aerobne vježbe jakog intenziteta tjedno, uz aktivnosti za jačanje mišića dva ili više dana u tjednu. Ljudi u Hrvatskoj često zaboravljaju da treba zaštititi kožu od pretjeranog izlaganja suncu kako bi smanjili rizik od raka kože. Koristite kremu za sunčanje, nosite zaštitnu odjeću i izbjegavajte sunčanje u zatvorenom prostoru. Također razmislite o cijepljenju protiv određenih virusa koji mogu povećati rizik od raka. Naprimjer, cjepivo protiv HPV-a može pomoći u prevenciji raka vrata maternice, anusa i grla. Ograničite izloženost karcinogenima iz okoliša - smanjite izloženost toksinima i kancerogenima kao što su azbest i radon, osobito u domu ili na radnom mjestu', ističe on.

Stres kao uzročnik mnogih problema

Štagljar je upozorio i na sveprisutnu boljku suvremenog čovjeka - stres.

'Naučite pametno upravljati stresom jer kronični stres može oslabiti imunološki sustav i doprinijeti zdravstvenim problemima, uključujući rak. A pogotovo odlazite na redovite liječničke preglede kako biste pratili svoje zdravlje i razgovarali o čimbenicima rizika od raka i strategijama prevencije', savjetuje.

Stres i ubrzan način života, upozorava, mogu imati značajne negativne učinke na naše psihičko i fizičko zdravlje.

'Kada govorimo o učincima na mentalno zdravlje, tu moram prije svega spomenuti pojavu anksioznosti i depresije - stalni pritisak i zahtjevi mogu dovesti do osjećaja preopterećenosti, tuge i beznađa. Nadalje, stres može narušiti kognitivnu funkciju, otežavajući koncentraciju, donošenje odluka i jasno razmišljanje, što može utjecati na posao, odnose u vezi i svakodnevni život. Pretjerano brz način života može dovesti i do tzv. burnouta (izgaranja), što karakteriziraju emocionalna iscrpljenost, smanjena motivacija i osjećaj odvojenosti od posla ili životnih aktivnosti. Stres i naporan raspored mogu poremetiti spavanje, što dovodi do nesanice ili sna loše kvalitete. Poremećaji spavanja pak mogu pogoršati stres i probleme s mentalnim zdravljem', dodaje on.

Kronični stres, kaže, može imati devastirajuće učinke na fizičko zdravlje jer može dovesti do kardiovaskularnih problema, ubrzanog rada srca, povišenog krvnog tlaka i većeg rizika od srčanih bolesti. Također može pridonijeti upali povezanoj sa srčanim problemima.

Nadalje, poznato je to da stres slabi imunološki sustav, čineći tijelo osjetljivijim na infekcije i bolesti.

'Stres može dovesti do čestih prehlada, infekcija i sporijeg oporavka. Može potaknuti ili pogoršati i gastrointestinalne probleme, kao što su sindrom iritabilnog crijeva (IBS), refluks kiseline i čir na želucu. A također može dovesti do nezdravih prehrambenih navika, prejedanja i debljanja, osobito u području trbuha. To povećava rizik od pretilosti i povezanih zdravstvenih problema. Stres može pogoršati stanja kronične boli kao što su glavobolja, bolovi u leđima i fibromialgija. Osim toga, može učiniti bol većim izazovom za upravljanje. Kumulativni učinak kroničnog stresa i ubrzanog načina života može pridonijeti kraćem životnom vijeku zbog povećanog rizika od ozbiljnih zdravstvenih problema. Važno je napomenuti da stres različito utječe na pojedince i da neće svi iskusiti sve ove zdravstvene učinke koje sam nabrojio. Pojedinci imaju različite razine otpornosti na stres, a neki se mogu bolje nositi s njim od drugih. Upravljanje stresom i usvajanje uravnoteženijeg stila života pomoću tehnika opuštanja, svjesnosti, tjelesne aktivnosti i traženja podrške prijatelja, obitelji ili stručnjaka može značajno poboljšati mentalno i fizičko blagostanje', upozorava Štagljar.

Što se tiče njegovih životnih navika, od svoje je mladosti, kaže, prakticirao kombinaciju životnih navika koje promiču fizičko, mentalno i emocionalno blagostanje.

'U proteklih skoro šest desetljeća života, a pogotovo od 14. godine, prakticirao sam te životne navike koje sam poprimio od roditelja, a oni su me pametnim savjetima stavili na 'pravilan put'. Hoće li to biti put dugovječnosti, samo svemir zna. Navike koje vode dugovječnosti razlikuju se od osobe do osobe, ali općenito uključuju nekoliko važnih faktora. Tu želim spomenuti redovitu tjelesnu aktivnost kao temelj zdravog načina života. Sportom se bavim od 14. godine, a od 17. do 28. godine bavio sam se i vrhunskim sportom (igrao sam rukomet i na profesionalnom nivou). Čak i danas, s 57 godina, sportom se bavim skoro svaki dan, a to uključuje aerobni i anaerobni trening pod kontrolom osobnog trenera.

Ako me pitate što danas radim drugačije nego prije 15 godina, onda sigurno moram spomenuti da se danas puno više istežem, radim vježbe za trup i puno manje trčim duge dionice. Hranim se uravnoteženo, a prehrana mi uključuje konzumaciju raznovrsne zdrave hrane bogate hranjivim tvarima (voće, povrće, cjelovite žitarice, nemasne bjelančevine i zdrave masti). Kontrola porcija i pažljivo jedenje također su važni i moram spomenuti da danas jedem puno manje porcije nego prije deset godina. Zatim, nastojim piti puno vode i nezaslađenih čajeva jer je voda neophodna za razne tjelesne funkcije, uključujući probavu, cirkulaciju i regulaciju temperature. Bitan mi je i kvalitetan san jer je to ključno za moje fizičko i mentalno zdravlje. To znači da spavam oko sedam sati noću jer mi je to neophodno za optimalno funkcioniranje. Također mi je izuzetno važno da sam okružen dobrim ljudima koje volim i cijenim jer oni pridonose mojem emocionalnom blagostanju', naglašava Štagljar.

Obećavajuća znanstvena otkrića

Dodaje da se ubrzano radi i na istraživanjima dugovječnosti, u što se slijeva sve više novca.

'Istraživanje dugovječnosti doista je u posljednjih 20 godina dobilo značajnu pozornost i financiranje, a mnogi znanstvenici imaju cilj razumjeti biološke procese na molekularnom nivou koji leže u osnovi starenja te pronaći načine za produljenje zdravog ljudskog životnog vijeka. Jako je teško u jednom intervjuu dati iscrpan popis svih obećavajućih otkrića, stoga ću spomenuti samo neke od ključnih područja istraživanja i obećavajućih otkrića koja su privukla pozornost. Kao prvo, htio bih spomenuti razvoj tzv. senolitika, lijekova koji ciljaju i eliminiraju stare stanice. Istraživanje u ovom području pokazalo se obećavajućim u odgađanju bolesti povezanih sa starenjem i produljenju životnog vijeka u studijama na eksperimentalnim životinjama. Drugo, važno je ograničiti unosa kalorija i povremeno uvesti post. Naime brojne studije su pokazale da ograničenje unosa kalorija i povremeni post mogu pospješiti dugovječnost poboljšanjem metaboličkog zdravlja, smanjenjem upala i jačanjem mehanizama popravka stanica. Ovdje bih htio spomenuti istraživanja genetskih i epigenetskih faktora (sve nasljedne promjene u ekspresiji gena ili fenotipu stanice koje se događaju bez promjena u rasporedu baza DNA). Naime znanstvenici su identificirali specifične gene i epigenetske modifikacije povezane sa starenjem. Razumijevanje ovih čimbenika može dovesti do intervencija koje usporavaju proces starenja ili odgađaju bolesti povezane sa starenjem', objašnjava Štagljar.

Prema njegovim riječima, kad se radi o ovoj tematici, treba spomenuti i istraživanja tzv. telomera.

'To su zaštitne 'kapice' na krajevima kromosoma koje se skraćuju s godinama. Tehnologije produženja telomera istražuju se kao mogući načini produljenja životnog vijeka i odgode zdravstvenih problema povezanih sa starenjem. Svakako treba spomenuti terapiju matičnim stanicama, a koja nudi potencijal za regeneraciju oštećenih ili ostarjelih tkiva i organa. To bi mogao biti ključ za rješavanje degenerativnih bolesti povezanih sa starenjem i promicanje ukupne dugovječnosti. Tu je i razvoj raznih lijekova koji su se pokazali kao potencijalni inhibitori starenja, kao i istraživanja mikrobioma, jer održavanje zdravog crijevnog mikrobioma može pozitivno utjecati na dugovječnost', ističe naš ugledni znanstvenik.

Štagljar kaže i da ne bi trebalo zaboraviti na umjetnu inteligenciju i tzv. machine learning (ML) za analizu golemih skupova podataka povezanih sa starenjem te identificiranje potencijalnih intervencija i kandidata za lijekove.

'Ono što želim naglasiti je da je istraživanje dugovječnosti složeno i kontinuirano područje te može proći još nekoliko desetljeća prije nego što se ova otkrića pretoče u praktične intervencije za produljenje ljudskog vijeka', objašnjava on.

Maligne bolesti i starenje

Liječenje malignih bolesti također je u fokusu stručnjaka jer su rak i starenje povezani.

'Naše stanice tijekom starenja gube sposobnost popravka DNA, što kao posljedicu ima nakupljanje mutacija, a one dovode do raka. On predstavlja, kao što znamo, složenu skupinu bolesti, a razlikujemo oko 150 vrsta tumora koji su genetički različiti, stoga je pronalazak univerzalnog lijeka za sve vrste raka nemoguć, tj. predstavlja mission impossible. Međutim u posljednjih dvadeset godina znanstvenici su došli do značajnog napretka u istraživanju i liječenju raka, što daje nadu u učinkovitije i ciljanije terapije u budućnosti. Ovdje bih svakako htio spomenuti nekoliko ključnih trendova i razvoja u liječenju malignih bolesti. Kao prvo, to je razvitak tzv. preciznih lijekova za preciznu medicinu. Ona uključuje prilagođavanje preciznih lijekova na temelju jedinstvenog genetskog sastava pojedinca, karakteristika tumora i drugih čimbenika. Napredak u genomici i molekularnoj biologiji omogućio je razvoj ciljanih terapija koje specifično napadaju stanice raka, a štede one zdrave. Po mom mišljenju, do sada najrevolucionarniji pristup u liječenju raka predstavlja razvoj imunoterapije', kaže on.

'Nadalje, svakako treba spomenuti napredak u terapiji zračenjem. Tehnike terapija zračenjem postale su preciznije i ciljanije, smanjujući oštećenje okolnog zdravog tkiva. Protonska terapija i radiokirurgija primjeri su ovih naprednih tehnika. Zatim, htio bih spomenuti rano otkrivanje tumora i probir, važne alate za rano otkrivanje tumora, kao i biopsiju, napredne tehnologije snimanja te razvoj nanotehnologije', objašnjava Štagljar i napominje da se umjetna inteligencija i strojno učenje (machine learning, ML) koriste za analizu golemih količina medicinskih podataka, uključujući genomske informacije, da bi se identificirali obrasci i potencijalne mogućnosti liječenja.

'No jedno je sigurno, a to je da će nova znanstvena istraživanja vrlo vjerojatno dovesti do boljeg razumijevanja procesa starenja i razvoja metoda koje mogu produžiti životni vijek. Te nove metode mogu uključivati personalizirane pristupe temeljene na genetičkom i zdravstvenom profilu pojedinca, kao i ciljane strategije za rješavanje bolesti povezanih sa starenjem', ističe naš cijenjeni znanstvenik.

Znanstvenici istražuju, dodaje on, različite aspekte starenja, uključujući ulogu genetike, epigenetike, staničnog starenja, oštećenja DNK, skraćivanja telomera, upala i metaboličkih promjena.

'Jedno područje interesa čini razvoj intervencija ili terapija koje mogu ciljati specifične molekularne putove za usporavanje procesa starenja ili odgađanje pojave bolesti povezanih sa starenjem. Važno je napomenuti da, iako ovi pristupi obećavaju u laboratorijskim studijama i studijama na životinjama, njihovo prevođenje u učinkovite intervencije na ljudima predstavlja kontinuirano područje istraživanja. Etička, sigurnosna i regulatorna pitanja također igraju značajnu ulogu u razvoju i primjeni ovih novih molekularnih intervencija. Područje istraživanja molekularnog starenja je dinamično i neprestano se razvija, a iako smo napravili značajne korake u razumijevanju biologije starenja, imamo još mnogo toga naučiti prije nego što se ove intervencije budu mogle široko koristiti', kaže Štagljar.