Kada temperature postanu jedva podnošljive, većina nas potraži spas na moru. No sve je više entuzijasta koji svoj hlad, mir i tišinu pronalaze u šumi. Kako bismo ih zadržali predivnima, šume u ljetnim mjesecima moramo štititi - čak i od nas samih. Sitnica, poput staklene bočice, može napraviti izrazito veliku štetu. Zašto je odbačeno staklo u šumi toliko problematično, pitali smo stručnjakinju, rukovoditeljicu Službe za ekologiju i zaštitu šuma u Hrvatskim šumama d.o.o., mr. sp. Jasnu Molc
Jeste li znali da je čak 49,3 posto kopnenog dijela naše zemlje prekriveno šumom? Na plodnom tlu Slavonije nerijetka je pojava mladih šuma, a u goranskom dijelu često se prebiru bogata zrela stabla i oslobađa prostor za mladice. Na priobalju i otocima rastu šume crnike i alepskog bora te njihove kombinacije. Kada visina otoka i obale prijeđe 350, odnosno 600 metara nadmorske visine, umjesto alepskog bora javlja se dalmatinski crni bor. Doista, predivna je priroda naše ispodprosječno velike europske zemlje i na tu činjenicu možemo biti jako ponosni!
Čak 9 od 10 požara moguće je spriječiti
Planinari, trekeri, šetači, ali i bonvivani odavno su spoznali blagodati šume, ne samo u ljeto, nego i u ostalim dobima godine. Baš zato, kako bi zadržala svoju ljepotu, šuma mora ostati čista. Sve polazi od nas samih. Provjerite jeste li ugasili plamen ili opušak, jeste li ponijeli plastiku i staklo za sobom i jeste li odložili smeće na mjesta predviđena za to. Upozorenje i poruka za posjetitelje šuma – čak bi se devet od 10 požara moglo spriječiti opreznim ponašanjem tijekom boravka u njima.
Unatoč edukaciji, čini se da pojedincima nikad nije dovoljno upozorenja, uputa i pravila ponašanja u prirodi i njihovu okruženju. Nakon teške požarne sezone prošlih godina, na riječi 'vatra' i 'požar' ljudi sve češće reagiraju pa se oprez pri gašenju opušaka, logorskih vatrica i plamenika ipak povećava. No postoje druge, naizgled benigne opasnosti, koje jednako tako mogu izazvati požare i zapaljenja u šumi. Naprimjer - obično staklo!
Komadić stakla može zapaliti šumu
Kako to da je ostavljeno i odbačeno staklo u šumi opasno, pitali smo zaposlenicu Hrvatskih šuma Jasnu Molc. 'Riječ je o efektu povećala. Naime, kada zrake Sunca prolaze kroz povećalo, u vrlo kratkom vremenu dolazi do velikog zagrijavanja drva te uslijedi zapaljenje. Na taj način lako se zapali kako drvo, tako, još brže, suha trava i raslinje. Ugroženi su svi dijelovi Hrvatske, a posebno naše šume na Mediteranu, gdje ima najviše sunčanih dana i mnogo suhog, lako zapaljivog materijala. Potpuno isti efekt kao povećalo imaju razbijena boca u prirodi, debelo dno staklene boce ili ostavljena staklena boca vode', objašnjava stručnjakinja Molc i upozorava: 'Staklu je potrebno od milijun do dva milijuna godina da bi se u potpunosti razgradilo.' U prirodi se, ističe, a to je znanstveno dokazano, staklo uopće ne može razgraditi u potpunosti.
Kako skladištiti staklo u šumi?
'Staklene boce ne ostavljajte u prirodi, već ih spremite i ponesite sa sobom kada odlazite', upozorava Molc i dodaje: 'Sve ono što se ponese u šumu, primjerice napitci ili voda u staklenim ili plastičnim bocama te hrana u ambalaži, potrebno je na kraju boravka u prirodi spremiti u ruksak ili torbu te u svom domu reciklirati, odložiti u propisane spremnike za plastiku, papir, staklo i drugo. Otpadu nije mjesto u šumi.'
U razgovoru s rukovoditeljicom Službe za ekologiju i zaštitu šuma saznali smo da su ljudi često skloni greškama i zanemaruju pravila ponašanja u prirodi. Najveća pogreška je, naravno, ostaviti staklo u prirodi jer šumsko tlo nije primjereno za takve tvari. Molc ističe da je u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim zaštićenim dijelovima prirode u Hrvatskoj lakše pratiti upute jer ih izriču djelatnici, a i ispisana su na ulazu. Na takvim mjestima često ćete pronaći i koševe za smeće: 'Ono što se ponese u prirodu valja i odnijeti te zbrinuti na pravilan način - razvrstavanjem. Za sobom je najbolje ostaviti samo svoje stope', upozorava Molc.
Za šumski požar nemar je često prva iskra
Bitno je spriječiti izbijanje požara, poručuju iz Hrvatskih šuma. Baš zato su u suradnji s partnerima pokrenuli kampanju 'Nemar je prva iskra', s ciljem osvještavanja građana i turista o njihovoj ulozi u očuvanju šuma, imovine i ljudskih života od razornih učinaka požara. Naime, procjenjuje se da je za čak 90 posto požara glavni krivac čovjek i njegov nemar. Kampanja se provodi na terenu putem promotivnih materijala na plažama i glavnim hrvatskim prometnicama, a emitiraju se i televizijski i radijski spotovi: 'Informativni materijali mogu se preuzeti i na našoj web stranici te podijeliti, naprimjer, u sklopu ljetnih edukativnih aktivnosti za djecu, planinarskih društava ili grupe prijatelja. Pored toga, Hrvatske šume d.o.o. cijelu godinu provode edukaciju o savjesnom ponašanju u prirodi i prema prirodi putem svojeg projekta 'Škola u šumi, šuma u školi'. Dobro je početi s onim najmlađima koji brzo uče te kroz igru i zabavu mnogo toga nauče o zaštiti šuma. U ljetnim mjesecima puno se polaže u postavljanje znakova upozorenja, kao i promotivnu promidžbu s ciljem edukacije šire javnosti.
Edukacija je jedan od temelja prevencije požara, kako djece u vrtićima i školama, tako i odraslih koji neoprezno pale travu i korov ili bacaju neugašene opuške ili ostavljaju boce u prirodi. Zaštita šuma od požara briga je šumara, vatrogasne zajednice, ali i čitavog društva. Bez suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini, uspjeh u prevenciji požara i savladavanju opasne vatrene stihije bio bi mnogo nedostižniji', naglašava naša sugovornica.
Visoke kazne za one koji pale šumu
Za kraj, pitali smo Molc koje su to regulative što uključuju zbrinjavanje otpada i penaliziraju neodgovorno ponašanje građana? 'Regulative zbrinjavanja otpada donose se na državnoj i međunarodnoj razini. Zakonom o šumama, kao i drugim srodnim zakonima koji se odnose na gospodarenje šumama, nije dopušteno odlaganje otpada u prirodu. Pored toga, u ljetnom periodu na snazi je stroga zabrana paljenja vatre na otvorenim prostorima, stoga, primijetite li bilo kakav dim ili vatru, obavezno nazovite 193 ili 112.'
Zaključujemo: ponekad je kaznama, zabranama i strogim propisima jednostavnije kontrolirati neodgovorno ponašanje. Ipak, kada se u cijelu priču uključi moralna crta te svijest čovjeka o sebi i svojoj okolini, puno toga možemo postići. Tretirajte prirodu kao ćete se iznova vratiti u nju, ne zagađujte okoliš, minimalizirajte smeće, pažljivo se ponašajte u šumi, a ona će vam vratiti svojom ljepotom, čistoćom i svim ostalim pogodnostima što ih pruža, a koje često nisu oku vidljive!
Prilog je nastao u produkciji Tnative tima tportala u skladu s najvišim profesionalnim standardima te u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o.