Arheološke atrakcije uvijek su jaki magnet posjetiteljima povijesnih gradova, znamo to i po popularnosti domaćih odredišta. Rim je, naravno, jedan od globalno najvažnijih arheoloških lokaliteta, a sada su obogaćeni za novitet koji će sigurno privlačiti more gostiju Vječnog grada.
Naime, predstavljen je novi arheološki park i muzej u sjeni Koloseja u kojem će među ostalim biti predstavljen i mramorni plan grada koji je stoljećima vladao antičkim svijetom. Zahvaljujući sjajnoj prezentaciji, posjetitelji ove atrakcije moći će doslovno hodati nad ulicama starog Rima.
vezane vijesti
I tu se rimske i talijanske kulturne vlasti neće zaustaviti: otvaranje arheološkog parka Celio i muzeja Forma Urbis dio su većeg projekta razvoja brdovitog područja oko rimskog Foruma, brda Palatin i Koloseja, mjesta na kojem su nađeni brojni drevni hramovi i vježbališta.
Jasno, središnji dio cijelog projekta je slavni Forma Urbis Romae, divoski mramorni plan starog Rima na 150 ploča koji je izvorno imao dimenzije 18 puta 13 metara, a nastao je između 203. i 211. godine za vrijeme vladavine cara Septimija Severa. Kad je nastao, bio je postavljen u Forumu, na zidu Hrama mira, u kojem je kasnije izgrađena crkva Svetih Kuzme i Damjana, a prvi fragmenti pronađeni su sredinom 16. stoljeća.
'Plan smo položili horizontalno, a ne na način na koji je izvorno bio napravljen kako bismo posjetiteljima pružili osjećaj da doista hodaju antičkim Rimom', objasnio je projekt voditelj ureda za očuvanje rimskog kulturnog nasljeđa Claudio Parisi Presicce.
Nažalost, do danas je sačuvano otprilike desetina originalnog plana koji je posljednji put bio izložen u javnosti prije stotinjak godina, u vrtu Palazzo dei Conservatori. Zbog toga je ostatak strukture rekonstruiran crtežima postavljenim ispod originalnih ploča. Doista je nevjerojatna preciznost kojom su prikazane rimske ulice i ondašnje građevine u velikom gradu, i to približno u omjeru 1:240. Razlozi izgradnje plana samo dijelom su bili praktične prirode, kao svojevrsni vodič po gradu, no važnije je bila propagandna funkcija, slavljenje moći starog Rima. Nije ni čudo, taj prikaz morao je doista impresionirati svakog promatrača koji je mogao identificirati najvažnije građevine koji su bili prikazani različitim bojama.
Što se tiče arheološkog parka Celio, u njemu je izložen materijal povezan s poviješću Kapitolinske kolekcije i Rima. Riječ je o velikom broju artefakata otkrivenih tijekom iskopavanja za stvaranje nove četvrti glavnog grada Italije, posebno na nekim od rimskih brežuljaka poput Eskvilina, Kvirinalea i Viminalea.
Nalazi su postavljeni po temama, i omogućavaju posjetiteljima dublji uvid u ključne aspekte razumijevanja svakodnevnog života u starom Rimu. To se postiže i predstavljanjem različitih društvenih klasa i njihovih statusa, posebno vezano uz pogrebne običaje, od malih grobnih kamena do monumentalnih grobnica bogatih senatora. U dijelu posvećenom religijskom životu izloženi su skromni oltari posvećeni rimskih božanstvima, izvorno postavljeni u velikim javnim hramovima. Socijalne razlike mogu biti viđene kroz kontrast između javnih i privatnih građevina izlaganjem velikih fragmenata iz različitih javnih zgrada, poput postolja kipova.
Tu su i razni primjeri administracije u Rimu, od graničnog kamenja korita rijeke Tiber, do spomen ploča kojim se slavila gradnja nekih od gradskih vodovoda. Najbrojniji i najimpresivniji izlošci su ipak oni koji govore o antičkom arhitekturalnom ukusu i govore o načinu gradnje i uređivanja zgrada, kao i tehnike obrade mramora. Na koncu, tu su i izlošci koji prikazuju praksu renovacije i promjene namjene zgrada, svojevrsne reciklaže, što je proces koji traje do danas.
