Kamen, krš i maslina jedna je od najčešćih, nerijetko opjevanih slika Lijepe Naše. I to s dobrim razlogom. Krš je dominantan reljef naše zemlje, a prekriva više od pedeset posto ukupne površine Republike Hrvatske. Nećemo sad ovdje ulaziti u detalje, ali krški se oblici mogu naći na dvije razine – iznad i ispod površine zemlje. Onaj podzemni dio dijeli se, pak, na horizontalne i vertikalne procjepe. Jame se, dakle, uvlače duboku u utrobu zemlje dok se špilje zavlače u stijene pružajući se po ravnini. Zanimljiv je i podatak da su se hrvatski nazivi za krške oblike (dolina, polja…) zavukli u druge europske jezike. Elem, svijetu smo u jezičnom smislu dali mnogo više od kravate!

Osim što priroda brojne posjetitelje zavodi svojim spektakularnim arhitektonskim vještinama koje se ogledaju u vidu stalagmita i stalaktita – to su oni vapnenački stupovi koji se spuštaju sa stropova špilja ili se pak penju u vis s njihovih podova, a za svaki novi milimetar visine treba im čak i do čitavog jednog stoljeća rasta – jame i špilje su užasno važne jer se u njihovim ždrijelima nastanilo čak 70 posto endemskih vrsti. Za sve one koji žele znati više, endemskim se nazivaju sve one biljke i životinje koje žive na jako specifičnim i ograničenim područjima. Drugim riječima, endemi su užasno rijetki.

Okej, možda vam nije stalo do zagonetnih stanovnika dubina u kojima vlada vječni mrak. Iako, trebalo bi jer je biljna i životinjska raznolikost jedno od najvećih bogatstva Lijepe Naše. Sjetite se samo čovječje ribice. Ili jedinih letećih predstavnika sisavaca koji su se skućili upravo u hladnim krškim labirintima. Podatak do kojeg bi vam moglo biti mnogo više stalo krije se u činjenici da se u jamama i špiljama krije više od pedeset posto zaliha pitke vode.

Do problema dolazimo kad u priču uključimo klasičan civilizacijski doprinos ljudi planetu Zemlji – zagađenje. Jer ako nešto radimo bolje od svih ostalih vrsta s kojima dijelimo ovaj svijet, onda je to upravo ova maločas spomenuta aktivnost. Brojne hrvatske špilje i jame - koje su, kao što smo zaključili, od neprocjenjive vrijednosti - tako godinama koristimo kao ilegalna odlagališta otpada, čime stvaramo nepovratnu štetu prirodi i generacijama kojima tu istu prirodu ostavljamo u zalog. Prema istraživanjima speleološke volonterske inicijative Čisto podzemlje, smećem smo zatrpali čak šest posto ukupnih speleoloških objekata.

Speleološka volonterska inicijativa Čisto podzemlje, inače, već godinama ulaže velike napore u borbu protiv bacanja otpada u krško podzemlje kao i čišćenje istog. Spomenuta inicijativa, tako, redovito održava akcije čišćenja krškog podzemlja u kojem na volonterskoj razini sudjeluju domaći i inostrani speleolozi. Dodatno, na njihovim se mrežnim stranicama stalno aktualiziraju liste zbog otpada ugroženih špilja i jama na temelju kojih potom speleolozi izlaze na teren. Spomenuti popis možete pronaći OVDJE.

Zagrebački speleološki savez je 2015. godine volonterski pokrenuo Inicijativu Čisto podzemlje, s osnovnim ciljem popularizacije problema divljih deponija otpada u krškom podzemlju. Oko projekta je trenutno okupljeno 30-ak speleoloških udruga, kao i Hrvatska gorska služba spašavanja. Posljednjih 5 godina organizirano je 20-ak jedinstvenih akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno 60-ak kubika otpada.

Inicijativu Čisto podzemlje pred nekoliko je godina podržao i HGSS, a od ove se godine kao ponosni saveznik inicijativi Čisto podzemlje priključio i Lidl podržavši kroz svoj program Okusi zavičaja HGSS i Čisto podzemlje - speleološku volontersku inicijativu koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje. Podržani naporima svog novog saveznika, HGSS-ovci i volonteri speleolozi iz inicijative Čisto podzemlje kreću u borbu za očuvanje našeg najvećeg prirodnog blaga – pitke vode. Stoga, želite li svojoj djeci u zalog ostaviti ljepotu koju vam donosimo u nastavku, dvaput razmislite o tome jesu li špilje i jame pravo mjesto za deponiranje našeg smeća.

Odisejeva špilja

Odisejeva špilja nalazi se na južnoj obali otoka Mljeta. Tijekom ljetnih mjeseci, kada je sunčeva svjetlost najjača, u moru se stvara spektakularan spektar boja, što je posebno zanimljivo istinskim ljubiteljima prirodne ljepote. Pristup špilji s mora moguć je manjim čamcem ili plivajući s obzirom na to da je ulaz širine svega pet metara te visine metar i pol, dok je pristup s kopna omogućen putem improviziranih stepenica.

Špilja Veternica

Špilja Veternica smjestila se nadomak Zagreba, na jugozapadnom dijelu Parka prirode Medvednica. Iako je duljina kanala veća od sedam tisuća metara, što ju čini jednom od najduljih špilja u Hrvatskoj, posjetiti možete prvih 380 metara. U uređenom dijelu prikazani su geomorfološki fenomeni - pješčane dine, erozijski oblici, ostaci izumrlog špiljskog medvjeda, fosili i slični prirodni fenomeni.

Kako bismo zavidnu prirodnu arhitekturu ove kraške ljepotice, kao i bogatstva koja skriva, sačuvali i za generacije koje dolaze od iznimne je važnosti pravovremeno prevenirati zagađenje otpadom. Lidl i HGSS podržali su stoga inicijativu Čisto podzemlje - speleološku volontersku inicijativu koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje.

Špilja Lokvarka

Još jedna prirodna atrakcija u Hrvatskoj je špilja Lokvarka. Ona je poput Modre špilje otvorena za turiste. Ujedno, ubraja se u najveće unutar granica Hrvatske.

Špilja Lokvarka pravi je izazov za speleologe, ali i sve druge koji su željni avanture. Zbog iznimne ljepote, raznolikosti i raznovrsnih ukrasa u njoj proglašena je spomenikom prirode.

Modra špilja

Poznata kao najljepša morska špilja u Hrvatskoj, Modra špilja na otoku Biševo zaista je jedinstveno prirodno čudo. Sunčeva svjetlost ulazi kroz podvodni otvor pećine i odbija se od bijelog dna, bojeći kristalno čistu morsku vodu Jadrana u prekrasnu safirnoplavu boju. Ovaj se fenomen može posjetiti samo službenim brodicama koje kreću iz nekoliko dalmatinskih gradova, od kojih je najbliži Komiža na Visu. Savjet je da špilju posjetite između 11 i 14 sati, kada zrake sunčeve svjetlosti unutar nje stvaraju najspektakularniju nijansu plave boje.

Špilja Vrelo

Špilja Vrelo u Fužinama prema nekim predviđanjima stara je oko 3,5 milijuna godina, a otkrivena je sasvim slučajno sredinom prošlog stoljeća. Dugačka je svega 300 metara i svrstava se među manje špilje, ali njezini je ukrasi izdvajaju od ostalih u Hrvatskoj. U samoj se špilji nalazi izvor vode i prirodno jezero, a okolina je uređena pješačkim stazama, mostićima i rasvjetom te je idealna za posjet djece i osoba starije životne dobi.

Cerovačke špilje

Ova se atrakcija nalazi u Parku prirode Velebit i predstavlja najveći špiljski kompleks u Hrvatskoj. Cerovačke špilje sastoje se od tri špilje: Gornje, Srednje i Donje špilje, ukupne dužine oko sedam kilometara. Možete prošetati samo kroz prvih 700 metara, ali i to je više nego dovoljno da u potpunosti uživate u veličanstvenim prizorima. U pećinama su pronađene ljudske kosti te ostaci pećinskog medvjeda, a zaštićene su kao geološki spomenik prirode.

Lidl Hrvatska, Hrvatska gorska služba spašavanja i Inicijativa Čisto podzemlje žele iskoristiti ovu priliku da još jednom pozovu hrvatsku javnost da odgovornim ponašanjem zaustave zagađenje naših špilja i jama jer su one prirodna veza između površinskih i podzemnih voda.

Baraćeve špilje

Baraćeve špilje čine tri špilje koje se nalaze u blizini Plitvičkih jezera. Obilazak je organiziran uz pratnju vodiča koji vas upoznaje sa svim njihovim tajnama. Posjet traje oko sat vremena te je omogućen na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Vizualni spektakl dodatno uvećavaju 'led' svjetla koja ističu ljepote ove špilje. Osim bogatih ukrasa, Baraćeve špilje također su poznate po svojim arheološkim nalazima prapovijesnih predmeta koji datiraju i iz 7. st. prije Krista.