Danas Božić slave i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni darovi. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja
U brojnim se zemljama božićni blagdani slave na drukčije načine.
U Japanu se Božić slavi po uzoru na zapadne zemlje, premda nisu kršćanska zemlja. Važniji blagdan od Božića je Nova godina, a razlog za božićno slavlje je službeni nacionalni praznik zbog rođendana aktualnog cara Akihita 23. prosinca.
Na Tajvanu se Božić slavio neslužbeno budući da je slučajno toga dana, 25. prosinca 1947, potpisan ustav Republike Kine koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od 2001. ukinut je taj praznik, ali se Božić ipak ponegdje slavi privatno.
U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata čestitajući (poput onih koji su posjetili malog Isusa), a katkad te posjetitelje pozovu u dom, gdje sudjeluju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu ispunjenog slatkišima - piñata.
U Venecueli se na Sveta tri kralja djeca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta noć prije, a na njezinu su mjestu darovi. Djeca vjeruju da su te darove ostavili mudraci i njihove deve. Ako imaju crnu mrlju na obrazu, to znači da ih je etiopski kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.
U Australiji i zemljama istog podneblja Božić se slavi usred ljeta zbog vremenske razlike između Zemljinih polutki.
U Finskoj se Djed Božićnjak naziva Joulupukki, što prevedeno s finskog znači - božićna koza. Ime mu vjerojatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odijevali u kozju kožu (nuuttipukkis) te kružili kućama jedući ostatke božićnih jela.
U ovoj rubrici svaki tjedan možeš pročitati neku zanimljivost ili otkačenu činjenicu kojom možeš iznenaditi svoje vršnjake, ali i one puno starije!