Monovolumeni koji sjedaju sedmero putnika i, prilikom preseljenja, mogu prevesti pola stana u jednoj turi, izvrsni su, ako svako malo idete na malonogometne turnire s ekipom ili pak često volite mijenjati životni prostor. U ostalim prilikama većina vozača će ih opisati bezličnima, dosadnima, bez duše
Prokletstvo monovolumena leži u njihovim najjačim adutima - praktičnosti i upotrebljivosti. Na oba terena ovi automobili razvaljuju ostale karoserijske oblike, no arhitektura u kojoj prostor za putnike i prtljagu čini jedan volumen nije baš seksi. Da tome ne mora biti tako dokazao nam je Ford sa S-Maxom, a sada je i trendeseter u ovoj klasi, Opel, odlučio uzvratiti udarac.
Zafira je s nama od davne 1999. te je od svojeg debija osvojila brojne nagrade za inovacije i praktična rješenja. Jedno od njih je sustav Flex7 koji joj je omogućio varijabilni razmještaj putničkih sjedala bez njihova uklanjanja iz automobila. S novim modelom treće generacije u Opelu su odlučili dodatno unaprijediti postojeće kvalitete Zafire te je implementacijom novih ideja podići za klasu više u segmentu. Nakon međunarodne prezentacije automobila u Munchenu sa zadovoljstvom možemo ustvrditi da je ekipa iz Russelsheima uspjela ostvariti oba cilja.
Premda je Zafira porasla u odnosu na prethodnicu, povećanje dimenzija nije se odrazilo na kompaktnost i uporabljivost automobila. Štoviše, zahvaljujući dizajnu s agresivnom prednjom maskom po uzoru na Amperu i dinamičnom bočnom linijom zbog koje automobil, kako dizajneri to vole reći, izgleda kao da juri čak i kad se ne miče s mjesta, Opel je postigao da Zafira djeluje manjom nego što jest.
Zato će svakom vlasniku posljednje generacije Zafire odmah biti jasno koliko je novi automobil profitirao od povećanja dimenzija čim zakorači u unutrašnjost. Nova Zafira nudi toliko prostora da se na mahove zapitate kako je to uopće moguće. Sva sjedala su odvojena, klizna i preklopiva, a moguće ih je i potpuno sklopiti u pod čime se dobiva ravna ploha i volumen prtljažnika od čak 1.860 litara (710 litara s pet sjedala). U Zafiri se putnici neće previše tući oko suvozačkog mjesta, već će im mnogo zanimljiviji biti srednji red sjedala koji se jednostavnim preklapanjem srednjeg sjedišta i njegovom transformacijom u naslon za ruke te povlačenjem bočnih sjedala prema natrag i u sredinu u trenutku pretvara u - dnevni boravak.
Udobnost je bila visoko na listi prioriteta, pa su u Opelu poradili na ergonomiji, unutrašnjost izradili od materijala više kvalitete te provukli dovoljno ambijentalnog osvjetljenja da je Zafiru pravi gušt voziti po noći. Ništa manje važnija nije bila ni upotrebljivost i praktičnost, pa tako treba spomenuti čak 30 različitih pretinaca i odlagališta za sitnice, među kojima se ističe FlexRail središnja konzola između vozačkog i suvozačkog sjedala, a koja nudi razmještanje stvari u tri klizne razine. Ništa manje upečatljiv nije ni FlexFix sutav koji sad omogućuje prevoženje do četiri bicikla ukupne mase stotinu kilograma, i to bez ograničavanja maksimalne brzine vozila. Bicikle je čak moguće i zaključati za konstrukciju. Impresivno.
U Opelu se uzdaju u arhitekturu ovjesa s McPhersonom sprijeda te torzijskom osovinom, dopunjenom Wattsovim spojem, straga. Kažu da je ovako namješten ovjes nudi prednosti niže mase i bolje izolacije buke bez gubitka na performansama. Kad smo već kod performansi valja reći pokoju i o motorima. Zafira će se nuditi s odabirom dva motora u pet varijanti, a u dogledno vrijeme, kažu u Opelu, dočekat ćemo i snažnije benzince i dizelaše. Dvolitreni common-rail dizelaš nudit će se sa 110, 130 i 165 KS, dok će 1.4 turbobenzinac biti dostupan sa 120 i 140 KS. Svi motori upareni su s ručnim šesterostupanjskim mjenjačima, a za šesterobrzinski automatik kod najsnažnijeg benzinca i dizelaša potrebno je nadoplatiti. Najslabija dizelašica u prosijeku troši 5,2 litre goriva na stotinu kilometara u kombiniranom ciklusu, dok će slabijem benzincu za isto trebati 6,3 litre, kažu u Opelu.
Zafira je i tehnološki napredovala, pa sad raspolaže elementima koje smo dosad viđali isključivo na luksuznijim automobilima poput adaptivnog tempomata, koji zahvaljujući radaru u rešetci hladnjaka održava konstantnu brzinu i udaljenost od vozila ispred. Sustav je aktivan i u normalnoj vožnji te je sposoban upozoriti vozača ukoliko se vozilu ispred sebe primiče prebrzo. Ako se vozač ogluši na upozorenje, ovaj aktivni element sigurnosti sam će započeti s hitnim koćenjem kako bi ublažio sudar. Tu je i Opel Eye, tehnologija koja pomoću kamere čita znakove te ih vozaču prikazuje na kontrolnoj ploči. Zafira ima i sustav koji upozorava vozača kad mu se drugo vozilo nalazi u mrtvom kutu te onaj koji će upozoriti vozača da nesvjesno prelazi u drugu traku. Vozače nesklone parkiranju obradovati će elektronski sustav koji mjeri dostupno mjesto te asistira (pomoću kamerice u poklopcu prtljažnika) prilikom manevriranja.
Premda bi se nova Zafira uskoro trebala naći i na domaćem tržištu, u Opelu su postojeći model odlučili ostaviti na tržištu. Slično kao što se u ponudi kompanije iz Russelsheima mogu pronaći Astra i Astra Classic, tako će i ljubitelji monovolumena moći birati između Zafire i Zafire Tourer.