Dok većina hrvatskih primorskih gradova izgleda kao da su stvoreni isključivo za turizam, Split je vrlo stvaran i živ. Smješten na glasovitoj dalmatinskoj obali, Split je po veličini drugi hrvatski grad nudeći užurbanost metropole, ozbiljan lučki grad veliko tranzitno središte i top turističku destinaciju – sve u jednom, piše Chicago Tribune.

Split je podlegao zamkama modernoga grada, no pomniji pogled na pročelje rimske palače otkriva njegove antičke korijene. U četvrtom stoljeću prije Krista, kada se rimski car Dioklecijan odlučio povući, izgradio je velebnu rezidenciju u kojoj je planirao provesti svoje zlatne godine. A kada je došlo do propasti Rima, palača je napuštena. No, naposljetku, srednjovjekovni gradić uspio je procvjetati iz svoje napuštene ljuske. I do današnjeg dana Dioklecijanova palača čini jezgru ovoga grada, a današnji stanovnici zapravo žive u palači rimskoga cara.

Na vrhuncu svoje snage, prednja strana palače zapravo je činila njezina stražnja vrata, a ispred palače nije bilo nasipa, tako da je more sezalo sve do vrata, čineći tako svojevrstan izlaz za nuždu čamcem. Unutar zidina Dikolecijanove palače posjetitelji mogu istraživati podrumski labirint koji je nekada davno podupirao ostatak palače. Otkriveni tek u prošlom stoljeću, podrumi su omogućili arheolozima da naprave tlocrte palačinih davno izgubljenih gornjih dijelova.

Od podruma, veliki podzemni hodnik, koji se sada koristi kao mjesto brojnih prodavaonica i suvenirnica, vodi do Peristila, splitskog glavnog trga i predvorja Dioklecijanove palače. Danas se taj velebni prostor koristi za nastupe brojnih klapa koje pjevaju o životu pomoraca i ljubavi.

S pogledom na Peristil, Dioklecijanov mauzolej nekada je dominirao cijelim kompleksom. Velik dio izvorne rimske građevine je očuvan, uključujući impresivnu kupolu, stupove, kapitel te fino izrezbarene reljefe. Dioklecijan je bio poznat po progonima kršćana, no prije tisuću godina njegov mauzolej je pretvoren u katedralu Sv. Duje, i tako, ironično, ono što je Dioklecijan sagradio kako bi se slavio spomen na njega, danas služi kako bi se prisjetilo njegovih žrtava.

Nekoliko koraka udaljen je hram posvećen Jupiteru. Često su rimski carevi sami sebe proglašavali bogovima, pa je tako Dioklecijan uzeo naslov božanskog Joviusa, sina boga Jupitera - narod je ljubio njegovu odjeću, on je bio poput božanstva na zemlji. Otprilike u isto vrijeme kada je mauzolej pretvoren u katedralu, hram je pretvoren u krstionicu, a velika krstionica koja potječe iz 12. stoljeća dovoljno je velika da se osoba može u nju potpuno uroniti, što je odgovaralo tadašnjim običajima.

Odmah do Staroga grada nalazi se muzej posvećen Ivanu Meštroviću, hrvatskom odgovoru na Rodina. Meštrovićevi skulpture, koje prikazuju biblijske, mitološke, političke i svakodnevne teme, svugdje su u Hrvatskoj - na ulicama, trgovima i muzejima. Njegov rad je isto tako poznat i u Sjedinjenim Američkim Državama, a jedan od primjera njegovog rada je spomenik Indijancima u Chicagu.

Isto kao i antička povijest, turiste će oduševiti i moderna ponuda Splita. Matejuška je dugo vremena bila ribarska luka, a otkako je obnovljena, uspjela je zadržati svoj šarmantni izgled. Ograđeno područje luke prepuno je ribarskih brodova, a na drugom kraju grada nalazi se otvorena zelena tržnica.

Poluotok Marjan, onako velik i brežuljkast, ali i relativno nerazvijena park-šuma nalazi se tik do splitskog Starog grada te djeluje pomalo divlje i zabačeno. Zbog biciklističkih i trim staza te skrovitih plaža, idealno je mjesto za sportska i rekreativna opuštanja.

'Mještani ovdje dan završavaju u doista dobrom stilu – uživajući u jednostavnim životnim užicima u gradu u kojemu se isprepliću prošlost i sadašnjost', piše Chicago Tribune.