Odgovor nije nimalo jednostavan, jer se Varšava više doživljava kao središte srednjoeuropskog biznisa nego kao biser na rijeci Visli koja, inače, protječe kroz puno poznatije turističke gradove Krakow, Toruń ili Gdańsk.

Varšava nije stari grad, naposljetku je rezidencija poljskog kralja ovamo prenesena iz Krakowa tek 1596. Za vladavine posljednjeg poljskog kralja Stanislava Augusta Poniatowskog to je moralo biti jedno od najljepših središta ovog dijela Europe na što i danas podsjeća 10 kilometara dugi veličanstveni Kraljevska put. Vodi od Dvorskog trga u Starom gradu preko luksuznih bulevara Krakowskie Przedmieście i Nowy Świat (vikendima postaju pješačke zone), pored golemog parka Królewskie Łazienki i konačno do bivše kraljevske rezidencije u Wilanowu. Ubrzo ćete otkriti i da Varšava ima obilje zelenila za ponuditi, a u spomenutim Łazienkama možete provesti sate u ugodnim šetnjama, hraneći vjeverice ili slušajući redovite nedjeljne koncerte Chopinovih skladbi koje izvode pijanisti iz raznih krajeva svijet. Uvijek počinju u podne pa u 16 sati, a želite li se pridružiti gomili slušatelja koji sjede na obližnjim travnjacima, ne zaboravite dekicu. Jednako je zanimljiv Chopinov multimedijalni muzej u središtu, gdje možete provesti nekoliko sati slušajući njegove skladbe. Inače, srce ovog poljskog genijalca nevjerojatne životne priče smješteno je stupu crkve Svetog Križa u ulici Krakowskie Przedmieście.

Središte grada na lijevoj obali moglo bi se podijeliti na sjeverni i južni (poljski: Śródmieście, što znači 'središte'), s graničnom linijom na širokoj aveniji Aleje Jerozolimskie, kojom se nižu i ukrašavaju hoteli, trgovine, restorani, muzeji i jedna poznata umjetna palma. Sjeverni dio, iz kojeg se osjeća stalna užurbanost i građevinski nemir, čini varšavski Manhattan, spojen s ostacima predratne arhitekture i ne baš atraktivnim socrealizmom. Južni dio ima predratni štih i naći ćete mnogo elegantnih barova i restorana. Područje oko trgovačkog centra Koszyki s raznolikom gastronomskom ponudom (restoran Ćma, dakle Noćni Leptir radi čak 24 sata dnevno) te hipstersko područje oko trga Plac Zbawiciela čarobno je u ovom južnom dijelu. Povijesni Novi i Stari grad s Kraljevskim dvorcem ima drugačiji, više turistički ugođaj. Iako je 1944. godine pretvoreni u pepeo, obnova je započela odmah nakon rata i bila je toliko uspješna da je Stari grad čak 1980. godine uvršten na popis UNESCO-a - kao najmlađi stari grad na svijetu.

U blizini glavnog kolodvora Sovjeti su, nakon što su iz porušenih kuća uklonili tisuće tona ruševina, sagradili svoju verziju čikaškog nebodera – Palaču kulture i znanosti koja je donedavno bila najviša zgrada u zemlji. Puno je šala na tu temu, pa tako i ona da je ovdje najljepši pogled na Varšavu s 30. kata, jer se samo odavde ne vidi ovaj Staljinov dar... Pogled je stvarno prekrasan i toplo ga preporučamo. Sovjeti su nesvjesno ovim nezaobilaznim objektom počeli stvarati povijest današnjeg varšavskog Manhattana, kako se ovaj dio grada, pomalo podrugljivo, a pomalo ponosno, naziva. Socijalistički, a kasnije i kapitalistički neboderi počeli su nicati na mjestu nekadašnjeg getta. I što je najzanimljivije – u ravnoj Mazoviji, gdje možete izgraditi predgrađe Varšave do bjeloruske granice, Poljaci su skupili glave i počeli graditi u visinu umjesto u širinu.

Među domaćim neboderima možete pronaći čak i najvišu zgradu u EU - Varso Tower s nevjerojatnih 310 metara visine! U sjeni nebodera nalaze se ostaci predratne arhitekture prepuni trošnih fasada (primjerice u Waliców 14 ili u obliku obližnje tržnice Hala Mirowska koju ne smijete napustiti a da je ne obiđete), sveprisutni stambeni blokovi, bivše tvornice (novoobnovljena Fabryka Norblina trenutno je nova Varšava koju morate posjetiti), crkve, hoteli i građevinska zemljišta, gdje će se sve to nastaviti dok se ne izgradi i zadnji slobodni kvadratni metar. Priznajmo da je možda upravo ova arhitektonska zbrka sa spojem neobičnih muzeja i gastronomije sa svih strana našeg planeta genius loci koji je pomogao poljskoj metropoli u ovogodišnjoj pobjedi. Nekoliko njih, posebice interaktivni Muzej Varšavskog ustanka, Muzej povijesti poljskih Židova POLIN ili Centar Kopernik, od samog su početka građeni s najvišim ambicijama da se istaknu u svjetskim razmjerima, što im je u potpunosti uspjelo.

Traženje i stvaranje priča u glavama turista nudi se u Varšavi doslovno na svakom koraku. Posjetite jedno mjesto za sve - ugao ulica Chłodna i Żelazna. Pješački most preko ulice Chłodna, koji je odvajao veliki geto od malog, ilustriran je umjetničkom instalacijom. Tu je i najuža kuća na svijetu (Dom Kereta) i restoran Czerwony Wieprz koji odiše stilom vremena socijalizma. Još uvijek niste kreirali svoju priču? Pa bacimo pogled na drugu obalu

Dok plaža Visle na lijevoj obali nudi ljeti tisućama ljudi bučnu zabavu u barovima na obali, ona na desnoj obali, u četvrti Praga, potpuno je drugačija, autentična. Praga, tj. Varšava na desnoj obali, paradoksalno je bila pošteđena sudbine ostatka grada – sovjetski vojnici su odavde promatrali borbe između Nijemaca i ustanika – a do danas postoje mnoge stambene zgrade starije nego obnovljeni Stari grad.

Izgradnja podzemne željeznice pretvorila je i Pragu, sa svojom supkulturom punom dvorišta s kapelicama, muralima i umjetničkim ateljeima, u četvrt koju traže i turisti i sami Varšavljani. U nekadašnjoj destileriji votke Koneser otvoren je čak i interaktivni muzej ovog tradicionalnog poljskog pića, a u obližnjoj industrijskoj zgradi Soho Factory oduševit će vas jedini muzej neona na svijetu. U ulici Ząbkowska zaustavite se na tradicionalnoj poljskoj hrani u mliječnom baru, koji je sličan našim radničkim kantinama. A ako je istinita izreka da ljubav ide kroz želudac, onda znajte da ćete se u Varšavu zaljubiti na prvi pogled.