Nalazimo se u sredini vladavine Škorpiona, razdoblju obilježenom uočljivo kratkim danima, mrtvim lišćem, tmurnim nebom, dosadnom kišom i prijetećim olujama. Sveopće raspadanje, umiranje i trulež prirode odražavaju se na osobinama Škorpiona. Čangrizavi, svadljivi, otrovni i osvetoljubivi 'mračnjaci', opsjednuti su seksom i ratom, životom i smrću, stvaranjem i razaranjem.

Vladavina Škorpiona pozornica je bitnog trenutka u godišnjem ciklusu - početka najtamnijeg tromjesečja, koje se proteže od 6. studenog do 4. veljače. Ljudi koji su posebno osjetljivi na oscilacije dnevnog svjetla smatraju ta tri mjeseca zimom neovisno o meteorološkim i astronomskim kriterijima.

Poimanje zime kao razdoblja najvećeg mraka odražava se na svetkovinama s prijelaza listopada na studeni. Stari su Kelti uoči zime smjestili Samhain, svetkovinu mrtvih koja se obilježava u noći s 31. listopada na 1. studenog, kad je granica između života i smrti najtanja. Iz Samhaina je izrastao i kršćanski Dan svih svetih.

Razumljivo je da su stari astrolozi posvetili početak mraka otrovnom Škorpionu, a buđenje svjetla Vodenjaku, koji vraća mrtvo tlo u život. Pretkraj zime, 2. veljače, održavaju se keltski blagdan Imbolc i indijanska svečanost Dana svisca, u kojoj svizac predviđa dolazak lijepog vremena. Kinezi na razmeđi siječnja i veljače slave Novu godinu, koju zovu i svečanošću proljeća, a kod nas se svršetak svjetlosne zime slavi u veljači karnevalom.

Zimski solsticij 22. prosinca pada točno na pola puta između početka i kraja najmračnijeg razdoblja i stoga predstavlja sredinu zime. Ljetni solsticij i ekvinociji također su sredine godišnjih doba, što se ogleda na imenu poganske svetkovine ljetnog solsticija: Midsummer doslovno znači 'sredina ljeta'.

Trajanja svjetlosnih godišnjih doba

Po svjetlosnom kriteriju, godina ima četiri tromjesečja: najmračnije (zima), rastuće (proljeće), najsvijetlije (ljeto) i opadajuće (jesen). Poimanje godišnjih doba kao svjetlosnih razdoblja ima smisla jer se temelji na količini dnevnog svjetla, koja je svake godine jednaka na isti datum, dok temperature variraju od godine do godine.

Zima: od 6. studenog do 4. veljače

Proljeće: od 5. veljače do 5. svibnja

Ljeto: od 6. svibnja do 5. kolovoza

Jesen: od 6. kolovoza do 5. studenog