Prije nekoliko godina BBC je postavio anketno pitanje koje je glasilo: Treba li čovjek svakodnevno unijeti dvije litre vode? Više od 90 posto glasova bilo je za 'da'.

U mnogim časopisima nalazimo tvrdnje da je dvije litre vode dnevno jako bitno da bismo bili zdravi, da bi nam kosa bila lijepa i sjajna, isto kao i koža, te da ne bismo dehidrirali. Uz ovo obično se navodi da juha, čaj, kava te voda iz voća i povrća koju smo konzumirali u tijeku dana – ne ulaze u konačnu računicu. Što je zapravo istina?

Voda je ključna za život

Iako nema prehrambenu vrijednost, voda je ključna za život. U tijelu imamo otprilike sto milijardi stanica, a svaka od njih se u najvećem dijelu sastoji od vode. Uz ovu, tu je i tekućina između stanica te krvotok. Tako dolazimo do podatka da dvije trećine našeg tijela čini voda, a to je čak 40 litara u slučaju odrasle osobe prosječne težine.

Čovjek bez hrane može izdržati deset i više dana, ali bez vode umire nakon samo dva dana. Kada bismo izgubili samo pet posto od ukupne količine vode u tijelu, bili bismo u stanju velike dehidracije. Um bi nam bio smeten, tijelo slabo, a vrlo brzo nastupila bi i smrt.

Kad pijemo vodu, svakim gutljajem unosimo milijarde molekula vode. Osim ovoga, kada jedemo hranu biljnog ili životinjskog porijekla, također dobivamo vodu. Naime, kad jedemo, opet jedemo stanice koje se uglavnom sastoje od vode zatvorene unutar stanične membrane u kojoj su otopljene različite kemijske tvari. Dakle, kada nešto pojedemo, kroz stijenke crijeva apsorbiramo molekule vode. Usto, svakog dana dobivamo oko 250 mililitara vode koja je nusproizvod kemijskih reakcija naših stanica.

Vodu je potrebno piti kako bismo nadomjestili ono što tijelo gubi. Dio vode gubimo mokrenjem, dio nas napušta kroz pore u koži, a koliko ukupno gubimo, ovisi o tome koliko smo aktivni, ali i kakva je temperatura te vlažnost u zraku oko nas.

Dakle, ako nismo jako aktivni i ne gubimo mnogo vode znojenjem, i tih dana izgubit ćemo minimalno 1,3 litre vode. Ako smo fizički aktivni i jako se naprežemo te nam je vruće, gubitak vode znojenjem mnogo je veći. Kada za dana kada nismo jako aktivni pijemo mnogo vode – mnogo vode ćemo i izgubiti. Tada će nam urin biti blijedožut, čak i proziran. Ako ne pijemo mnogo, tijelo će zadržavati tekućinu što dulje, a urin će biti tamnije žute boje.

Dakle, tijelo ima svoj automatski sustav praćenja i regulacije vode koji radi 24 sata. Kada nam nedostaje vode, tijelo stvara hormon koji djeluje na bubrege, koji tada pripremaju mokraću. Bubrezi stoga zadržavaju vodu, pa urin postaje koncentriraniji. Također, tijelo šalje signale u mozak i tako se izaziva žeđ. Ako su nam tjelesne tekućine dovoljno razrijeđene, tijelo će prestati proizvoditi taj hormon, bubrezi će proizvoditi razrijeđenu mokraću i prestat ćemo osjećati žeđ.

Žeđ je jak osjećaj i pojavljuje se kad izgubimo od jedan od dva posto ukupne vode u organizmu. Ovo stanje još se ne može nazvati dehidriranošću. Dakle, mali su izgledi da će doći do ozbiljne dehidracije ako imamo pristup tekućini, to nam tijelo jednostavno neće dopustiti.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da zapravo i nema razlika u količini toksičnih tvari koja se izlučuje mokraćom osoba koje su pile dvije litre vode dnevno i onih koji na to nisu posebno pazile. Tijelo se urinom rješava toksičnih tvari, a unosom više tekućine urin se razrjeđuje, ali ne odnosi više štetnih tvari.

Što s čajem, kavom i sličnim napicima?

Istraživanja su pokazala da čaj, kava i gazirana pića djeluju manje-više jednako kao i voda. Dakle, i konzumacija ovih napitaka (dakako u normalnoj mjeri) ulazi u dnevni unos tekućina. Ipak, trebamo biti svjesni negativnih utjecaja po zdravlje koje prvenstveno gazirana pića imaju, a koja su konzumacijom vode izbjegnuta.

Veći gubitak vode može izazvati alkohol, i to ako ga se pije previše.

Ipak, nekim se osoba preporuča piti više vode. To su prvenstveno osobe koje imaju bubrežne kamence te starije osobe kojima tijelo ne funkcionira kao nekada.

Dakle, ako smo zdravi, nema potrebe piti previše vode i nije nužno popiti dvije litre dnevno. Tijelo ima savršen sustav koji će nam reći da nešto popijemo, i to na vrijeme, prije nego dođe do dehidracije. I u količinu konzumirane tekućine treba ubrojiti čaj, kavu te vodu iz hrane.

Previše vode?

Kad pijemo previše vode, to može dovesti do intoksikacije vodom - ona dovodi do nepravilnog rada srca, ubrzanog treptanja i ponašanja sličnog pijanstvu. Ovo čak može dovesti i do smrti.

Prema knjizi 'Istina o hrani', Jill Fullerton - Smith