Hrvatska se danas suočava s kompleksnim pitanjima – iseljavanje mladih, priljev stranih radnika, utjecaj umjetne inteligencije i novih tehnologija, klimatske promjene i slično. Pred nama su ogromni izazovi i treba naći pravi put kako se s njima suočiti.

Korado Korlević, astronom i futurolog, smatra da je za rješenje demografskih i društvenih problema ključna politika.

"Politika je ta koja mora donijeti odluku kako i kamo usmjeriti populacijsku politiku, to nije na znanstvenoj zajednici. Vlast svojim odlukama treba potaknuti mlade obitelji da imaju više djece, osigurati mladima uvjete života zbog kojih žele ostati u Hrvatskoj. Znanstvena zajednica uvijek može ići na rješenje izrade robota, ali za nas kao naciju, to definitivno nije optimalno“, kaže Korlević.

Ovaj ugledni stručnjak i još tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika izradili su zanimljive scenarije kako bi Hrvatska mogla izgledati za pedeset godina kroz projekt "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost". Sve njih okupilo je Croatia osiguranje povodom 140. obljetnice postojanja, a kreirali su tri scenarija - optimističan, realističan i pesimističan na polju demografije, ekologije, gospodarstva, međunarodnih odnosa te sporta i kulture.

Korlević: Izazov je stvoriti dobrog čovjeka

U realističnom scenariju, Hrvatska i dalje ima pad broja stanovnika, suočena je s unutarnjim napetostima i političkim polarizacijama.

"Tehnologija je već sada uznapredovala, većina ljudi ima računala i pristup internetu. Imamo cijelu aleksandrijsku biblioteku puta milijun u džepu", ističe Korlević, no postavlja pitanje - što s tim radimo?

"Problem nije u pristupu informacijama, nego u njihovoj primjeni. Puno veći izazov od obrazovanja jest odgoj, stvoriti dobrog čovjeka s ispravnim sustavom vrijednosti i kritičkim mišljenjem. Na nama je da nove generacije odgojimo da budu ne samo vrhunski stručnjaci, već i dobri ljudi", upozorava.

Realistični scenarij predviđa ključnu ulogu umjetne inteligencije u transformaciji obrazovnog sustava, gdje će se posebno isticati personalizirani pristup učenju. No, s druge strane, sve više ćemo osjećati posljedice ubrzane tehnološke transformacije, poput masovne nezaposlenosti izazvane automatizacijom poslova kao i polarizacijom društva na imućne i siromašne.

Pesimističan scenarij: Demografska propast

Prema pesimističnom scenariju, Hrvatsku čeka demografski kolaps. Mladi i dalje napuštaju zemlju u potrazi za boljim prilikama, dok priljev jeftine radne snage iz drugih zemalja usporava rast i razvoj životnog standarda.

"Masovna nezaposlenost postoji samo zbog lijenosti pojedinaca i dok je tako, uvijek će biti nezaposlenih. Očekivati od države da pojedincima nalazi posao je nerealno, to ne postoji. Smatram da se svatko od nas uvijek može dodatno educirati, istraživati različita područja, postavljati samom sebi izazove i raditi na rješenjima. Umjetna inteligencija u tom nam kontekstu daje slobodu da možemo birati što u životu želimo raditi, kako se dodatno ubrzati i imati vremena za stjecanje novih znanja ", kaže Korlević.

Naime, cilj ovog projekta je naglasiti da budućnost nije zadana već ovisi o odlukama koje donosimo danas. To znači da se pesimističan scenarij ne mora ostvariti ako već danas iskoristimo sve prilike i odgovorimo pametno na izazove koji su pred nama. Ako ćemo se prilagođavati promjenama, poticati razvoj društva znanja, poduzetništva, inovacija i stvarati lidere koji će oblikovati budućnost stvorit ćemo Hrvatsku koja je uspješna, prosperitetna i održiva, u kojoj ljudi žele ostati i graditi svoju budućnost.

I tu dolazimo do optimističnog scenarija.

Zemlja inovacija i prosperiteta

Najoptimističniji scenarij prikazuje Hrvatsku kao lidera u inovacijama i istraživanjima, s naglaskom na "zdravo starenje" i personaliziranu medicinu. Robotska se kirurgija već odavno primjenjuje, a novitet su tzv. 'nanoroboti'. Mogućnost 'dizajniranja bebe', koja podliježe visokim etičkim standardima, u medicini se upotrebljava za eliminaciju autizma, Downovog sindroma ili teških tjelesnih deformacija.

"Homo superior je nešto što se može napraviti, ali je trenutno preskupo. Onaj dio koji je puno efikasniji i isplativiji je mijenjati odrasle osobe. Naprosto, nije potrebno čeprkati po zametku, ako postoji osoba koju možemo reprogramirati. Fokus nam trenutno nisu zameci nego odrasle osobe, odnosno sintetska biologija, genetske terapije i slično. Govoreći o ovom segmentu znanosti i tehnologije, brojni kritičari pozivaju se na etičnost. Etiku zaboravite u ovom smislu. Svatko od nas ima ili poznaje nekoga tko ima neki genetski problem, primjerice osoba je naslijedila sklonost malignim oboljenjima. Ako postoji tehnologija kojom bi se izmijenio njihov gen i pomoglo im se, bio bi kriminal ne pomoći tim ljudima. U trenutku kad smo pristali na to, probili smo svojevrsnu branu i sada je sve moguće, Pandorina kutija je otvorena“, objašnjava Korlević, sugerirajući da je budućnost već stigla.

Hrvatska se u ovom scenariju profilira kao zemlja koja uspješno integrira tehnologiju i ljudske vrijednosti. Razvoj robotike i umjetne inteligencije ne vodi prema dehumanizaciji, već stvara nove prilike za rast i razvoj društva. Hrvatska postaje privlačna ne samo za turiste, već i za mlade obitelji iz cijele Europe koje traže kvalitetan i uravnotežen način života.

Kakvu budućnost biramo?

Dok se Hrvatska kreće prema budućnosti, jedno je jasno – društvo koje želimo stvoriti ovisi o odlukama koje donosimo danas. Svaki od scenarija nudi priliku za promišljanje o smjeru u kojem želimo ići.

Naši odgovori na izazove koje nam budućnost donosi oblikovat će Hrvatsku 2074. godine. Kroz promišljanje, hrabre odluke i zajedničko djelovanje, možemo ostvariti viziju Hrvatske kao zemlje u kojoj je dobro živjeti.

Saznajte više o svim scenarijima budućnosti Hrvatske u jedinstvenom multimedijskom paviljonu "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" ispred Muzeja Mimara u Zagrebu do 10. listopada. Ulaz u paviljon je besplatan svaki dan od 10 do 21 sat.