ARMADILLO
Vizualno fascinantan, na trenutke možda čak i malo previše režiran da bi zadovoljio dokumentarne tradicionaliste, 'Armadillo' se gleda kao uzbudljivi, visokooktanski holivudski film upakiran u potresnu ratnu dramu i politički štapin dinamita, nastao u kuhinji redatelja Janusa Metza Pedersena, koji je kamerama pratio odlazak i aktivnosti danskih vojnika na koalicijskoj misiji u Afganistanu. Jedan od blistavih primjeraka nove generacije dugometražnih ratnih dokumentaraca, zajedno s naslovima kao što su 'Restrepo' i 'Severe Clear', 'Armadillo' je ujedno i najkontroverzniji, s obzirom na to da su postupci danskih vojnika nakon premijere ovog remek-djela potegnuli veliku debatu u zemlji, koja je odjekivala i kroz parlament.

RAZBIJ TU KAMERU
Iako nije prvi, svakako je najpoznatiji paparazzo u suvremenoj američkoj povijesti, čovjek čiji je opus jedan Andy Warhol počastio izjavom: 'Moja ideja dobre slike ona je koja je u fokusu i sa slavnom osobom koja radi nešto neslavno. Zato je moj najdraži fotograf Ron Galella', premda se mnogi drugi, koji su također dobili svoje pravo glasa u ovoj minutaži, s njime baš i ne bi složili, nazivajući Rona Galellu najgorim oblikom 'stalkera' naoružanog objektivom. Ron 'Paparazzo Superstar' Galella povlačio se po sudu s Jackie Onassis, Marlon Brando mu je razbio čeljust, a bilo bi jednako zanimljivo u programu ZgDoxa pogledati moderni, sjajni paparazzo dokumentarac 'Teenage Paparazzo', no ovaj nagrađivani komad biografije zanimljiv je i važan uvid u povijest fenomena celebrity kulture, koja je dominirala zapadnjačkom kulturom posljednjih desetak godina. 'Razbij tu kameru', za razliku od spomenutog uratka u režiji slavnog glumca Adriana Greniera, možda ne daje odgovore na pitanje zašto, ali zato na sjajan i zabavan način otkriva tko i kako.

ŽESTOKA SNAGA RIME
Svojevrsni hip hop ekvivalent čuvenog dokumentarca 'Global Metal' iz 2008, koji nakon silnih globalizacijskih CD kompilacija objavljenih u zadnjih desetak godina konačno donosi i audio-vizualnu prezentaciju scena rođenih na mitologiji urbane kulture urušenog Bronxa sedamdesetih. Joshua Atesh Litle potrudio se zabilježiti snagu ritma i rime u kontekstu društvenih, političkih i kulturnih događanja New Yorka, Francuske, Palestine, Izraela, Senegala, a iako je daleko od potpunog (ne, nema Hrvatske, ali ni nekih još očitijih primjera, poput snažne hip hop scene u Japanu, primjerice, ili druge slične 'egzotike'), predstavlja pošteno odrađeni pregled za sve početnike koji se itekako dobro sjećaju u kojoj je mjeri repanje i na ovim prostorima stvaralo scene, razvijalo industriju i konsolidiralo ideologije.

NEKADA BRAĆA
Redatelj jest Michael Tolaijan, film jest prikazan na ESPN-u, ali razlog zbog kojeg se na ovom festivalu našao u programu rezerviranom za tzv. kontroverzne naslove jest taj što je osnovica cijele priče košarkaš kojeg neki u Hrvatskoj i danas, kao što pokazuje jedna od scena u filmu, smatraju 'četnikom' – Vlade Divac odlučio se sada, dva desetljeća nakon razilaženja od kolega s ove strane demarkacijske linije srpsko-hrvatskih sukoba, suočiti s prošlošću i pomiriti s nestankom svog najboljeg prijatelja u gomili visokih jurišnika na koševe, Dražena Petrovića. Bilo da film gledate kao intimni dnevnik čovjeka koji pokušava objasniti svoju poziciju u povijesti ili kao spomenik jednom od najboljih hrvatskih sportaša svih vremena, činjenica jest da je koktel politike i sporta, tako svojstven ovim prostorima, upakiran dovoljno zanimljivo da zainteresira ne samo američku, već i 'domaću' publiku s obje strane Dunava.

WIKILEAKS
U očekivanju nekog novog, šireg i dubljeg dokumentarca, koji bi analizirao pravu ulogu Wikileaksa u korporativnim mainstream medijima s kojima surađuje i načina na koji se medijska selekcija objavljenih dokumenata koristi (zlorabi?) u svrhu geopolitičke partije šaha, ovaj uradak Jespera Huora i Bosse Lindquista dobro je seciranje osnova jednog od vodećih društvenih i političkih fenomena u 21. 'cyber stoljeću'. Pa dok Assange čeka odluku o svojoj sudbini, kao čovjek koji je stao na žulj moćnim kriminalnim oligarhijama raznih strana svijeta, Hour i Lindquist nas s pozicije švedskih televizijskih novinara vode na putovanje ovim globalnim fenomenom, od kratkog prikaza povijesti Wikileaksa do razmišljanja o budućnosti i potencijalnih posljedica po slobodu i demokraciju podsjećajući da je internet ne samo novo oružje, već i poprište nekih novih bitaka.

KASINO JACK I SJEDINJENE MONETARNE DRŽAVE
Što je zajedničko Dolphu Lundgrenu, neoliberalizmu, ruskoj mafiji, spasilačkoj službi, indijanskim rezervatima i odredu militantnih, bolno ambicioznih, beskrupuloznih mladih političara pedantno počešljanih na razdjeljak? Novi, još jedan odlični dokumentarac oskarovca Alexa Gibneyja (autora 'Enron: The Smartest Guys In The Room', 'Gonzo' i 'Taxi To The Dark Side'), u kojem na tipičnom američku primjeru brisanja granica između politike i pohlepnih interesa mreže moćnih lobija ponovo razotkriva mit demokracije kao sustava građanske participacije, otkrivajući pravu prirodu plutokratske vladavine jako, jako velikih količina novca. Film koji je, dakle, itekako relevantan i današnjoj hrvatskoj publici.

ŽIVOT U SAUNI
Para ne izvlači samo toksine na površinu, već i istinu – istinu o životima, koji su briljantno ogoljeni (u doslovnom i prenesenom smislu) u snimljenim finskim saunama podsjećajući nas još jednom na to koliko su muke, sreća i svakodnevica homo sapiensa, bez obzira na to na kojim se koordinatama planete nalazile i na kojim se temperaturama kuhale, zajedničke svim ljudima svijeta. Joonas Berghäll i Mika Hotakainen napravili su uistinu fascinantan posao, bilježeći poput neutralnog promatrača intimu niza muškaraca (i jednog medvjeda) u različitim dijelovima Finske, snimajući ih tijekom opuštajućih dijaloga unutar zaparenih sauna i toplica. Uz beskrajne verbalne i facijalne emocije, dolazi i briljantna, poetska atmosfera jednako emotivnih pejzaža.

SVE DO VJEČNOSTI
Dio naše dnevne percepcije stvarnosti, kako nas je na to živopisno podsjetio i Slavoj Žižek tijekom svoje šetnje smetlištem u 'The Examined Life', jest vjerovanje da smeće koje bacamo jednostavno nestaje iz našeg svijeta. Takva iracionalna vizija pogubna je za život u stvarnosti zatrpanoj dnevnim otpadom, trulim povrćem, poderanom odjećom i starim štednjacima, ali što kada je riječ o otpadu čiji je životni vijek dug i do stotinjak tisuća godina, tijekom kojih ostaje jednako opasan za postojanje cijelog ljudskog roda? Govorimo, naravno, o nuklearnom otpadu – redatelj Michael Madsen vodi nas kroz svijet finskog podzemnog deponija, u filmu koji je informativno upozorenje, koliko i čista audio-vizualna poezija.

DEPONIJ
Još jedna osoba koja nas podsjeća na to da smeće ne nestaje onog trenutka kada ga bacimo u kantu ili na rub ceste jest umjetnik Vik Muniz, koji isto to smeće spaja s potencijalom onog dijela društva koje elita voli etiketirati kao 'ljudsko smeće', ne bi li spojio art i aktivizam. 'Deponij', višestruko nagrađivani dokumentarac redateljice Lucy Walker (nominiran za Oscara) sniman je gotovo tri godine, otkrivajući nam fascinantni svijet skupljača otpada za reciklažu (koji ne samo da se utrkuju po planinama otpada, već u slobodno vrijeme raspravljaju o Nietzscheu i Machiavelliju!), a koji uz Munizovu pomoć postaju suradnici u izradi nevjerojatnog umjetničkog projekta.
Nakon premijere na ZagrebDoxu, film 9. ožujka kreće u kina, a moći ćete ga pogledati i u MAXtv Videoteci!

NATASCHA KAMPUSCH – 3.096 DANA ZATVORA
Jedna od mračnijih i bizarnijih europskih medijskih sapunica dobila je i svoj dokumentarni tretman, u formi velikog intervjua i rekonstrukcija, kao klasična TV forma u kojoj Natascha Kampusch, žrtva otmice i više od osam godina zarobljeništva u kući pokojnog manijaka Wolfganga Priklopila, zajedno sa svojom majkom iskorištava ponuđenu minutažu pa publici servira detalje svoje nevjerojatne priče. 'Natascha Kampusch – 3.096 dana zatvora' donosi sve što ste htjeli znati o 'najvažnijoj istrazi u povijesti austrijske policije', najvećim dijelom s pozicije žrtve, nešto poput napetog cjelovečernjeg policijskog svjedočenja upakiranog u križanac televizijskog showa i trilera.