Živimo u doba akceleracije svega, stoga nas ne treba čuditi to što se ubrzanom protoku vremena, kulture, trendova i vijesti pridružio i nevjerojatno ubrzani evolucijski proces razvoja tehnologije. Zapravo, tehnologija, sa svim svojim rapidnim inovacijama, osnovica je ovog procesa, pa ne treba čuditi ni to što danas, kada govorimo o glazbi, gotovo da zaboravljamo na njezin nekadašnji život u kavezu fizičkog medija.

Generalno, opći konsenzus glasi ovako nekako – mp3 je ubio, a Apple potom i spasio tradicionalnu glazbenu industriju, onoliko koliko je to bilo moguće, pretvorivši slušanje glazbe u lifestyle, temeljen upravo na tehnološkoj razini fenomena. Naime, lifestyle se do sada vezao uz žanr, no od starta novog milenija i naglog uzleta 'i' branda, prestaje biti važno tko je punker, tko metalac, a tko puca po cajkama – identitet se, umjesto na tome 'što slušam', formirao oko toga 'kako i na čemu slušam', a carstvo pokojnog Jobsa nije stvoreno samo prodajom mp3-ca u online dućanima i njihovim preslušavanjem na iPodima, već i kupovinom maski, dodataka i razne šminke za uređaj, važan koliko i ono s čime je napunjen.

U Hrvatskoj, iPod revolucija nije bila toliko velika, iz jednostavnog razloga što iTunes nije želio službeno ući u biznis s tako riskantnim tržištem pa ilegalno skidanje glazbe i dalje ostaje primatom nad korištenjem rijetkih i nimalo popularnih servisa za legalnu kupovinu. Ne samo zbog tržišnog rasula, katastrofalne legislative i lošeg gospodarskog stanja potencijalnih kupaca, već i zbog potpunog nedostatka i izostanka ekspresnog razvijanja tradicije življenja u virtualnom.

No ako podatak kaže da više od milijun Hrvata danas pronalazi svoj virtualni habitat na Facebooku, očito je da se stvari mijenjaju – naravno, trebat će još neko vrijeme da se cyber trgovina kulturnih dobara pretvori u ozbiljniji ekonomski sektor, ali ako već ne kupujemo glazbu na Webu, na njemu se svakako družimo. Ovako velike brojke govore nam i to da su potencijalno 'uštekani' čak i oni koji još uvijek kupuju kasete po benzinskim pumpama, pa ne treba čuditi da se nova glazbena industrija – ona koja se počela formirati upravo oko novih postulata popularne glazbene mreže – širi i u domaću sferu virtualnog življenja.

Bilo da ga smatrate najboljom stvari koja se dogodila vašem slobodnom vremenu i uredskom životu ili Sotonom koji želi vašu dušu (uz vrijeme, novac i privatne podatke), Facebook danas na globalnom igralištu ima oko 800 milijuna registriranih korisnika. A svaki od njih ima oko 150 prijatelja – njušite li već sada golemi trgovinski potencijal?

Potencijal 'starog Facebooka' pokazao je svoju snagu na nekoliko frontova, primjerice, kada je u pitanju promocija već etabliranih izvođača, poput Jay-Z-ja i Kanyea Westa, koji su generirali ogromnu pozornost za svoj zajednički projekt 'Watch The Throne', najuspješnijim besplatnim streamingom na Fejsu, s čak 3,4 milijuna preslušavanja singla 'H.A.M'. Facebook je sve agresivnije počeo uranjati u multimediju, na mnogim stranama (od sportskih prijenosa do koncerata), a u kolovozu je čak objavio i 'Musician playbook', četrdesetak stranica debeli priručnik za iskorištavanje njegovih 'glazbenih potencijala', zapravo savjete glazbenicima koji žele postavljati pjesme, pojačavati prisutnost, osigurati solidne brojke preslušavanja svojih uradaka, ali se i boriti protiv zlouporabe materijala zaštićenog autorskim pravom.

Nakon što je Zuckerberg slavodobitno predstavio Open Graph, 'novi Facebook' s boljom integracijom websiteova kompanija u mrežu šarenih interesa i ukusa, otvorio se niz novih prilika za širenje glazbenog djelovanja. Juriš na Mrežu se drastično pojačao.

Tvrtke kao što su RootMusic, Fanbridge i ReverbNation specijalizirale su se za marketing mladih bendova preko Facebooka. Ticketmaster, bez kojeg u SAD-u danas gotovo da i ne možete na koncert, prilagodio je svoje aktivnosti društvenim mrežama, pa sada ne samo da prodaje ulaznice za koncerte preko weba i telefona, već korisnicima Facebooka omogućuje pogled u to kakve su karte i koja točno sjedala kupili njihovi prijatelji. Osim toga, u procesu je uvođenje prodaje ulaznica unutar same platforme Facebooka.

Ticketmaster, ali i konkurencija u obliku Ticketfly, Eventbrite i StubHub, među prvima su prigrlili Open Graph, a slijede ih Moon Toast, Topspin Media i Nimbit, servisi koji omogućuju korisnicima Facebooka da na njemu otvore svoje vlastite online trgovine, ne samo glazbe, zbog čega se predviđa da će ova društvena mreža u skoroj budućnosti posve promijeniti lice e-commercea, ako ne i ugroziti nedodirljivi status giganata kakvi su Amazon i eBay.

Najveći doprinos Facebooka novim korisničkim navikama očekuje se na području servisa glazbene pretplate, novog oblaka koji omogućuje neograničeni pristup praktički neograničenoj količini glazbe – zasad je u tom oblaku oko 15 milijuna pjesama, sasvim dovoljno za prvi bitku s iTunesom, a Open Graph već je asimilirao servise poput Spotify, Soundcloud, Rhapsody, Turntable.Fm, omogućivši vam da bacite uho na glazbene ukuse i trenutne playliste svojih 'prijatelja'.

Glazba je, ukratko, odavno prestala biti objekt (ploča i CD), no sada prestaje biti i file, datoteka (klasični mp3 na vašem hardu) te postaje link – to jest temelj cijele 'filozofije oblaka', ali čini se da ćemo pričekati na to da prosječni hrvatski korisnik počne hvatati konce s ovom poplavom trendova, kao i to da se domaće kompanije odluče rapidno uskočiti u vlak promjena pa se odvažiti na nešto više od spamanja vaših profila informacijama o stupnju odsustva odjeće u Severininom novom spotu ili datumima friške Joline turneje.