Još jedan zloslutni petak je iza nas, a kao i uvijek, podsjetio nas je na čuveni hororac i njemu bliske filmove. No ovoga puta nećemo prepričavati svima poznate filmove strave, već ćemo malo zaviriti iza vrata poznatih zdanja koja su poslužila kao upečatljiva scenografija omiljenih nam hororaca. To su stvarne kuće, zgrade i okoliši, za koje neki tvrde da su ukleti, pa iako nas još uvijek uhvati jeza na samu pomisao da se nađemo u jednom takvom prostoru, mnogi znatiželjnici iz godine u godinu obilaze ta mjesta te turističke agencije trljaju ručice zaradom na pričama iz filmskog svijeta strave
Noć živih mrtvaca
Iako Romerova 'Noć živih mrtvaca' nije prvi film u kojem se pojavljuju zombiji, generalno je prihvaćeno da je upravo tim djelom započela njihova popularizacija. A započela je u ruralnom dijelu Pennsylvanije, izvan grada Evans Cityja, udaljenom oko 50 kilometara od Pittsburgha. Mogli bismo reći da se grad tek zadnjih godina vratio u normalu zbog nevjerojatne najezde nezasitnih filmskih turista, više od četrdesetak godina nakon što je gospodin George A. Romero udahnuo život popularnim stvorenjima koja vole papati ljude.
Već kasnih šezdesetih godina američki redatelj otkrio je formulu za stvaranje popularnosti i podosta zelenih novčanica. Počelo je njegovim prvim dugometražnim filmom 'Noć živih mrtvaca', kojim je započeo svoju poznatu epopeju o zombijima. Neočekivano, film je stekao nevjerojatnu popularnost nošen na valu negativnih kritika koje su izašle u Reader's Digestu.
Kritičari su se grozili nad scenama kanibalizma, a neki su se čak zalagali za zabranu prikazivanja filma. Neki od njih vukli su paralelu s Vijetnamskim ratom i brutalnim kadrovima u kojima krv i dijelovi ljudskog tijela lete na sve strane. No Romero je zasigurno bio zadovoljan sa 30 milijuna zarađenih dolara i slavom koju su mu priuštili njegovi zombiji, a instant popularnost još jednom je pokazala da kritičari i publika ne gledaju filmove kroz istu prizmu.
Rosemaryna beba
Mnogo prije nego što je kamera iz ruke ušla u modu filmskog svijeta, Roman Polanski ju je u Rosemarynoj bebi koristio za dobivanje dezorijentirajućih kadrova koji su u kombinaciji s moćnim soundtrackom doveli svakog gledatelja do osjećaja jeze. Bez imalo specijalnih efekata i jeftinih trikova kojima je cilj preplašiti nas, ovaj film postao je kultni hororac čiju razinu straha današnji filmaši teško i rijetko dosežu.
Sve nedaće koje su snašle Rosemary, koju je odigrala Mia Farrow, snimljene su u njujorškom neboderu koji se zove Dakota, izgrađenom početkom 19. stoljeća. I dan danas izgleda moćno, kao moderni zamak u kojem se događaju opskurne stvari. Čak je i Franku Sinatri bilo nešto čudno u cijeloj toj priči, jer se upravo za vrijeme snimanja filma rastao s tada još mlađahnom Farrow.
Egzorcist
I dan danas ima osoba koje se ne bi usudile pogledati po mnogim jedan od najstrašnijih hororaca svih vremena. Riječ je dakako o Egzorcistu. Snimljen je prema noveli Williama Petera Blattyja te zaradio 12 nominacija za Oscara, od kojih je osvojio dva.
Ovaj klasik uprizoren je pod redateljskom palicom Williama Friedkina, a sve do Spielbergovih Ralja bio je na tronu najprofitabilnijih hororaca. Nakon njegovog uspjeha uslijedila su četiri nastavka, ali nijedan nije ponovo uspjeh prvijenca.
Zanimljivo je da je skupina producenata zajedno s cijelom filmskom ekipom odlučila poći kilometrima od rodne grude da bi snimili kultnu uvodnu scenu u kojoj se pronalazi kipić samog vraga. Riječ je o mjestu Hatra, koje se nalazi oko 200 km sjeverno od Bagdada.
Nakon snimljenog uvoda američka se ekipa prebacila u domaće podneblje i skoro sve scene snimila u opsjednutoj kući u Georgetownu u blizini Washington DC-ja.
Teksaški masakr motornom pilom
Redatelj Teksaškog masakra motornom pilom Tobe Hooper prikazao je sve eksplicitno u sto sekundi filmske najave. Teror provincijalnog manijaka očit je u kratkim kadrovima koji prikazuju kuke za meso, čekić, kosti, leševe i, naravno, motornu pilu.
Film je svojedobno bio žanrovski novitet i izazvao je bum u kategoriji tzv. slasher horora, a autorova strast prema priči i mali budžet rezultirali su filmom koji je podsjećao na sablasni dokumentarac. Dvadesetak godina kasnije ideja je iskorištena i za Vješticu iz Blaira
Što se tiče lokacija, u ovoj priči nemamo nikakvih iznenađenja. Da, sav film sniman je u Teksasu, a zanimljivo je da je Hooper angažirao cijeli kolektiv studenata glume sa Sveučilišta u Austinu. Filmska kuća u kojoj se odvijao najveći dio masakra danas je restaurirana i pretvorena u restoran. Pretpostavljamo da imaju jako zanimljiva imena jela u ponudi.
Noć vještica
O 'Noći vještica', jednom od prvih filmova Johna Carpentera, pisalo se mnogo i naširoko. Svojim kultnim hororom redatelj je utemeljio nove smjernice filma strave čija se prepoznatljiva kulturološka nit zadržala sve do danas.
Svi znamo tko je Michael Myers, kao i to da bismo trebali bježati glavom bez obzira ako ga sretnemo u kakvoj mračnoj uličici. Filmske lokacije na kojima je suludi protagonist tražio svoje žrtve postoje i u stvarnosti. Iako se cijeli film trebao snimati u bespućima Srednjeg zapada, Carpenterova odluka pala je ipak na gradić Pasadenu, dok je većina kadrova snimljena na Orange Grove Avenue. Tko bi rekao da je odmah iza ugla i poznati Sunset Boulevard.
Da stvar bude još tragikomičnija, glavna kuća strave iz Carpenterova filma danas je Alžirski kiropraktičarski centar (nakon filma dobro izmaljana u plavu boju!). Bacite oko na video u kojem veliki obožavatelj filma pokazuje paralelne scene današnjeg izgleda kuće naspram onog iz filma.
Isijavanje
Vrlo je teško zamisliti da je jedan od najstrašnijih filmova ikada snimljenih, ekraniziran prema knjizi jednog od najpoznatijih pisaca današnjice, Stephena Kinga, smješten u pitoresknom mjestašcu koje možete vidjeti u videoprilogu niže. Radi se o planinarskomu domu Timberline Lodge na južnoj strani brda Hood u Oregonu, oko 100 km istočno od Portlanda. Ljubiteljima filmova strave ipak će biti poznatiji kao kultni hotel Overlook
Film je režirao i napisao legendarni Stanley Kubrick, a početkom osamdesetih godina prikazivao se u kinima diljem svijeta. Iako unutar planinarskog doma nije snimljen nijedan kadar, redatelja je očito privukao eksterijer prekrasnog planinskog pejzaža i arhitektura doma. On navodno ipak nije uklet i već dvadeset godina živi na slavi poznatog filma. Turističke vrijednosti kultnih filmskih lokacija Amerikanci itekako znaju novčano eksploatirati.
Petak 13
Osamdesetih godina začet je žanr horor filmova u kojem tinejdžeri imaju glavne uloge. 'Petak 13' prati šestero adolescenata koji ponovno otvaraju kamp Crystal Lake u kojem se davno prije dogodila strašna tragedija u kojoj je poginuo dječak, utopivši se u jezeru. Uskoro započinje slijed stravičnih ubojstava u kampu. I to, naravno, znamo na koji datum.
Režije se uhvatio Sean S. Cunningham, a inspiraciju je našao u Carpenterovoj 'Noći vještica'. Iako nije bio baš popularan u krugovima kritičara, polučio je izvrstan financijski uspjeh te je slijedom događaja stvorena svojevrsna franšiza na osnovi tog predloška.
No da se vratimo samoj temi, spomenimo i lokaciju. Film je snimljen u tipičnom američkom kampu Nobebosco u New Jerseyju te je poslužio kao autentična filmska scenografija. Simptomatično je za taj, kao i za slične američke horore, upravo to da se za filmske lokacije odabiru autentični, svakodnevni ambijenti.
Strava u Ulici brijestova
Jedan od najpoznatijih negativaca, odnosno zastrašujućih čudovišta čovjekolikog oblika svih vremena, zasigurno je Freddy Krueger, nastao kao plod mašte redatelja Wesa Cravena. Nitko kao klinac nakon što je gledao film nije mogao lako zaspati, a kamoli se usuditi nešto sanjati. Jer svi smo znali što se dogodilo s naivnom skupinom tinejdžera na koju se okomio Freddy.
Film je postigao ogroman uspjeh, stekao masu obožavatelja diljem svijeta i bezbrojne nastavke, a poznati se zlikovac pojavljivao i u televizijskim ekranizacijama. Najpoznatiji pirat današnjice, Johnny Depp, upravo je u Stravi u Ulici brijestova odigrao svoju prvu filmsku ulogu, i to sasvim slučajno.
Kruegerova kuća danas još uvijek postoji. Obitelj Thompson na tom mjestu provodi svoj 'normalni' američki život. S njihovim snovima se sigurno ne bismo mijenjali.
Projekt Vještica iz Blaira
Vjerujemo da je nakon filma Projekt Vještica iz Blaira kvota upisa na filmske akademije drastično pala. No šalu na stranu, činjenica je da je taj rad uzdrmao filmski svijet i ušao poput munje u povijest horora krajem devedesetih, a redateljima Danielu Myricku i Eduardu Sanchezu otvorio vrata filmske industrije.
Radnja filma naširoko je poznata svima, ali za ovu temu bitno je utvrditi gradivo. Tri mlada filmaša uputila su se u šumu Black Hills snimiti dokumentarac o lokalnoj legendarnoj vještici iz Blaira. Iz šume se nikad nisu vratili, a godinu dana poslije pronađen je njihov snimljeni materijal.
Lokacija na kojoj je sniman film je gradić Maryland i njegov šumski okoliš. Zahvaljujući nezamislivom uspjehu filma mjesto sa svega 171 stanovnikom dobilo je oznaku na turističkoj karti, kao i horde obožavatelja koje ga pohode i dan danas. Eto kako Amerikanci razvijaju autentični filmski turizam.