Prvonagrađeni dokumentarac mladih Zagrepčanki, 'Škola na kotačima', obrađuje nesvakidašnju temu o životu i radu romske obitelji koja, iako živi nomadskim životom, pokušava svojoj djeci pružiti obrazovanje i jednake šanse koje imaju njihovi vršnjaci. 'Iako okruženi blještavilom i glasnom glazbom, maleni su Romi itekako svjesni da postoji život i kad se ugase svjetla lunaparka i tako aktualiziraju temu potrebe za obrazovanjem, kao i pripadnosti zajednici u kojoj žive. Tema je izuzetno dobro obrađena, popraćena vizualnim i zvučnim efektima, a film je dinamičan od početka do kraja', stoji u obrazloženju odluke povjerenstva o izboru najboljeg dokumentarnog filma.

'U našu su školu doselile cure koje su radile u lunaparku. Živjele su neuobičajenim životom, stalno su selile iz škole u školu pa se rodila ideja o snimanju filma. Nakon toga shvatili smo koliko možemo biti zahvalni što imamo svoj dom, stalne prijatelje i ne moramo stalno mijenjati sredinu', kaže Monika Mišir. Anamariju Lulić ima slično razmišljanje. 'Najviše nas je zanimalo kako ti ljudi putuju, kako se prilagođavaju školama, kakvih problema pri tome imaju, koliko dobro se snalaze u školovanju i životu općenito. Po meni su to izrazito hrabri ljudi.'

Melita Horvatek Forjan, voditeljica filmske družine ZAG zajedno s kolegicom Natašom Jakob već deset godina uspješno vodi filmsku družinu. Do sada su snimili tridesetak filmova od čega je bar polovica osvajala nagrade. 'Od svega mi se najviše dopalo obrazloženje povjerenstva. Već deset godina sudjelujemo na državnim revijama koje organizira Hrvatski filmski savez, međutim, ovako profesionalnu ocjenu našeg filma, s potpunim razumijevanjem i njegove tehničke, a ne samo umjetničke vrijednosti rijetko viđamo', rekla je Horvatek Forjan. Kolegica joj, također voditeljica družine, Nataša Jakob govori da djecu ništa neće spriječiti u korištenju interneta i raznih društvenih mreža. Zato je bolja opcija, smatra, naučiti ih kako medije koristiti na pravilan, bolji način.

Nagradu za najbolji igrani film Kinoklub iz Karlovca dobio je za prikaz važne povijesne teme o životu i radu Ljudevita Gaja, hrvatskog političara, jezikoslovca, ideologa, novinara i književnika koji je ujedno bio i središnji lik Hrvatskog narodnog, ili Ilirskog preporoda. Prikazan je samo trenutak njegova života, nekoliko minuta školskog odmora koje su pokazale ključne dijelove njegova djelovanja. Naglašeno je shvaćanje važnosti i ljepote hrvatskog jezika dok je, s druge strane, tehničkim detaljima, scenografijom i kostimografijom vjerno dočaran duh nekadašnjih vremena. S obzirom na to da na završnoj večeri Festivala nisu bili, nagrada će im biti uručena naknadno.

'Ovaj je festival dokaz da mladi imaju ideje te da ih, ako imaju potporu odraslih, uspješno mogu i ostvariti. Inicijativu za pokretanje festivala dali su upravo učenici i to vjerojatno zbog toga što u nastavnom programu nema dovoljno materijala koji obrađuje filmsku kulturu', kaže Petar Žarković, ravnatelj Srednje škole Marka Marulića koja je organizator i domaćin SLAFF-a, drugu godinu za redom.

Na području Virovitičko-podravske županije tijekom godine ne bude snimljeno dovoljno filmova pa su pozivnice ovoga puta poslali i drugim gradovima Hrvatske. Žarković kaže kako se to pokazalo dobrim potezom jer je time povećana konkurencija i omogućen kvalitetniji odabir filmova. Na prošlogodišnjem festivalu u konkurenciji je prikazano osam filmova, ove ih je godine pristiglo tridesetak, a predstavljeno četrnaest.

Odazivu filmskih družina iz drugih krajeva Hrvatske značajno je pridonio Denis Ostrošić, profesor u Osnovnoj školi Josipa Kozarca. Dvadesetak se godina bavi snimanjem filmova, a u posljednjih sedam i dramskom pedagogijom. Učenici koje je nekad podučavao danas su okosnica Slatinskog amaterskog filmskog festivala. 'Zahvaljujući tehnologiji danas film možete snimiti i mobitelom, međutim, mladima treba dati priliku i vodstvo. To je naša uloga. Ako to učinimo dobro, sve ostalo odradit će sami', rekao je.