Što nas od vremena čeka ovoga ljeta? I dalje paklene vrućine ili…?
Prognoze iznadprosječno toploga dosadašnjeg dijela ljeta ostvarile su se, a iznenađujuće je velika i vjerojatnost, čak i za mene koji se dugoročnim prognozama bavim već skoro 20 godina, da će i srednja temperatura zraka u kolovozu biti viša nego što je uobičajeno. Naravno, to nužno ne znači ponavljanje ovako izraženih toplinskih valova kakve smo imali u srpnju, ali vrućih će dana jamačno biti. Nadam se, ne i iznimno vrućih ni veoma vrućih. Oznaku pakleno ne volim u meteorologiji. Nek' ona ostane u religiji, pa i književnosti, gdje je pakao, između ostalih, ako se dobro sjećam, opisao i Dante Alighieri u 'Božanstvenoj komediji'. Spominjao je čak i meteorološke nazive u idealiziranju Beatrice: 'svijetlila je kao munja' ili tako nekako.

Kako vi podnosite ovo vrijeme?
Dosad je bilo relativno dobro. Nisam imao zdravstvenih tegoba ni nekih drugih neugoda, za razliku od mnogih koje znam. Možda je to stoga što sam najviše vremena bio u zatvorenim prostorima, radeći... Eto, još jedna korist od rada. Sljedećih ću tjedana biti više na otvorenome, pa ću se i s vrućinom više suočavati. Nadam se bez većih posljedica.

Imate li kakav savjet kako najbolje preživjeti ove vrućine?
Što više hladovine i tekućine, bez gaziranih pića i alkohola. Poslove obavljati što je više moguće u ranim jutarnjim satima, kada je najbolje provjetravati stanove i kuće, a poslije pak – sve dobro zatvoriti kako vrućina ne bi ulazila u domove. I, naravno, slušati savjete liječnika i pratiti HRT-ove vremenske prognoze i Meteo kutak.

Jeste li se koji put prevarili u prognozi pa mirne duše otišli na put, a prognoza nije bila onakva kakvu ste očekivali?
Prognoza je – prognoza. Ima vjerojatnost ostvarivanja, koja je jako rijetko sto posto, ovisno o kriterijima koji se postave i o meteorološkim elementima odnosno pojavama koje se prognoziraju. Prognozirati najnižu i najvišu dnevnu temperaturu u kojemu mjestu i u određenome terminu, većinom je jednostavnije nego prognozirati hoće li, gdje, kada i koliko pasti kiše.

Kad idete na godišnji i planirate li put po prognozi?
Godišnji odmor ne planiram po prognozi, ali ona mi često pomogne kod povremenih putovanja vikendom. A za šetnju kvartom i vožnju biciklom veoma korisna zna biti radarska slika oblaka sa stranica DHMZ-a. Nažalost, postoji samo za sjevernu Hrvatsku.

Kako vas vaša obitelji doživljava kao svojega člana koji zna predvidjeti vrijeme? Ako se, primjerice, nije ostvarila prognoza, doživljavate li to osobno?
Pita me se za savjet, ali i kritizira kod pogreške. Ništa neobično... Naviknuo sam. Premda sam svjestan ograničenja prognoza, utjecaja teorije kaosa u modeliranju budućih stanja atmosfere, kojekakve vjerojatnosti ostvarivanja različitih vrsta prognoza, i nakon 20 godina posla nije mi svejedno kada se dogode pogreške. A u tom ih je poslu gotovo nemoguće mimoići, posebice ako se teži podrobnoj prognozi u vremenu i prostoru.

Zoran Vakula sa suprugom Lavandom i kćerkom Lunom

Koje vrste vještina i talenata netko treba imati da bi bio uspješan meteorolog?
Meteorolozi koji pripremaju meteorološke sadržaje na medijskim platformama HRT-a – čiji se rad svakodnevno može pratiti i vrednovati, i na radiju i na televiziji, a i na teletekstu i internetu, diplomirali su fiziku na PMF-u u Zagrebu, a neki su od njih i magistrirali, pa i doktorirali. Za uspjeh, i u meteorologiji, važan je i daljnji rad, upornost, dodatna izobrazba i u struci i izvan nje. Za one koji prenose meteorološku informaciju u medijima nužno je i dodatno osposobljavanje za medije. Bez djelatnika HRT-ove Službe za jezik i govor emisije Vrijeme ne bi bile tako kvalitetne te i dalje među najgledanijim dijelovima programa. Naravno, uvijek može još bolje. A vjerujem da će i biti.

Gdje ćete se i kako odmarati ovoga ljeta?
Ove će mi godine godišnji odmor proteći u radnoj atmosferi. Imam čast, a i obavezu, ljetovati na Brodu knjižari – Brodu kulture od 25. srpnja do 8. kolovoza. Svaki dan u drugome mjestu. Meteo ćakule Zorana Vakule bit će djelić bogatoga programa kojim će se promovirati kultura, književnost, meteorologija. Dakle, ljetovanje mi neće biti u sasvim opuštenoj atmosferi, u odmoru, ali vjerujem da će biti jedinstveno iskustvo. Uostalom, ionako se ne bih izležavao na plaži. No vjerujem da će se naći vremena i za pokoji vikend kod roditelja u Pitomači, a i kod prijatelja u Sarajevu.

Kako izgleda idealan odmor?
Gotovo idealno mi se činilo nedavno ljetovanje – tjedan dana u brdima, tjedan na moru… No ne može se uvijek tako. Ove će godine proći bez duljega boravka u brdima.

Često putujete. Koje putovanje pamtite kao posebno i zašto?
Poslovno sam prošlih godina, gotovo svake, bio u Parizu i Londonu, a zahvaljujući meteorologiji mjesec dana živio sam i radio u Pragu, a posjetio sam, iako zbog radnih sastanaka Bergen, Sofiju, Ženevu, Bruxelles. iako ih zbog radnih sastanaka nisam stigao podrobno razgledati. Sa suprugom sam, privatno, kasnih devedesetih bio i u Chicagu i okolici, a kad nam se pridružila kći, obilazili smo, i to još činimo, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku... Naravno, i mnoge dijelove Hrvatske, između ostalih i gotovo pa najsjeverniju, najistočniju, najjužniju i najzapadniju točku. Jedno od pamtljivijih putovanja mi je i prvi poslijeratni posjet Vukovaru, Iloku i Aljmašu, a i obilazak hrvatskih Marijanskih svetišta. Jedno od najvećih obiteljskih putovanja, pa i najspecifičnijih, bilo je u Egiptu, neposredno prije revolucije. E, ondje smo se nagledali uistinu koječega.