Prvi dan ZagrebDoxa predstavio je novi program Biografski Dox, kao i prošlogodišnjeg kandidata za Oscara u kategoriji kratkog dokumentarca
Ako je itko zavrijedio 'prevariti sustav' pa pod cjelovečernji dokumentarni film podvaliti sedamdesetak minuta dug videointervju snimljen u jednom kadru, onda je to osoba koja je već s 12 godina radila u Hewlett-Packardu, opuštajući se zafrkavanjem Pape telefonskim pozivima Vatikanu i pripremajući teren za potpunu promjenu svijeta u 21. stoljeću.
Zapravo, Jobs je samo sjeo i pričao, manje-više odgovarao na pitanja Roberta X. Cringleyja – tko bi rekao da će ta pitanja i pripadajuće im odgovore koje desetljeće kasnije redatelj Paul Sen iskopati u svojoj garaži, negdje u kutiji s VHS-icama. Razgovor s osnivačem Applea sniman je 1995. za potrebe TV serije 'Triumph Of The Nerds', a sada kada se prava dočepala Magnolia, intervju je postao fascinantan komad povijesti koji su ljudi spremni gledati na velikom platnu unatoč tome što je on već neko vrijeme dostupan za besplatno gledanje na većini najpopularnijih videoservisa weba.
'Steve Jobs: Izgubljeni intervju' prikazan je u sklopu novog programa ZagrebDoxa, podsjetivši nas da je odluka o uvođenju Biografskog Doxa svakako sjajna i dobrodošla, ali i da će očito trebati još neko vrijeme da se ova niša isprofilira do zadovoljavajućih sfera suvislosti i smislenosti. Jer pored ovog novinarskog intervjua prodanog pod dokumentarac, u biografskom se programu našao i 'Upoznajte Fokkensice', pomalo smušena pričica o 70-godišnjoj Martini i Louise Fokkens, jednojajčanim blizankama koje se čitav život prostituiraju u izlozima amsterdamske Crvene četvrti.
Čini se da su najzanimljivije stvari rečene u foršpanu pa nema neke velike potrebe zuriti u blago razvučenih 80 minuta koje se bave portretiranjem ekscentričnih starica i (katkad eksplicitnim) oslikavanjem nizozemskog tjelesnog biznisa u 20. stoljeću, ali već negdje na pola puta izgube magnetsku privlačnost koju su imale u fazi kada vas je intrigantna premisa povukla na gledanje cijele stvari.
Prava poslastica festivalskog ponedjeljka došla je zapakirana u svega četrdesetak minuta – 'Tsunami i trešnjin cvijet', prošlogodišnji kandidat za Oscara proslavljene redateljice Lucy Walker ('Countdown To Zero', 'Zemlja smeća'), kamerom je zabilježio taoizam u praksi – odmah nakon japanske tragedije 2011, potresa, tsunamija i nuklearne katastrofe uslijedila je i proljetna sezona tradicionalnog slavlja trešnjinog cvijeta, a raskorak i srodnost ta dva svijeta, destrukcije i konstrukcije, pesimizma i optimizma, užasa i sreće, Walker je fantastično zapakirala u kratki dokumentarni format.
'Tsunami i trešnjin cvijet' u isto je vrijeme dokument katastrofe, davanje identiteta glasovima koje smo slušali u mnogim amaterskim videoklipovima snimljenim tijekom kolapsa Fukushime, ali i lamentacija o prirodi – prirodi ljudskog duha i okolišu u kojem se on materijalizira te ostvaruje svoj najveći potencijal, čak i onda kada se čini da se našao pred zidom.
Jednako sjajan, samo s posve drugim narativnim oružjem i emocionalnim učinkom, jest kratki film 'Fotkanje drugih', dokument nezdravog odnosa stranih turista i plemena Mursi, zajednice u Etiopiji najpoznatije po rezanim usnama rastegnutim tanjurima. Jedni stvaraju lažnu tradiciju u prezentu ne bi li strancima na brzinu uzeli novac, drugi lešinarski ganjaju dobre fotografije za Facebook škrtareći i na najvećem sitnišu, makar svjesni da sudjeluju u besmislenom cirkusu. Antropološko blago i esencija turizma u 25 minuta.
***
Glavni sponzor ZagrebDoxa je Hrvatski Telekom pa će ljubitelji dokumentarnog filma diljem Hrvatske moći i u vlastitom domu uživati u filmovima najboljih europskih autora, višestruko nagrađivanih na svjetskim festivalima. Od 24. veljače 2013. u redovnoj ponudi MAXtv videoteke moći će se premijerno pogledati dokumentarni filmovi: 'Ramin' (Audrius Stonys), 'Ljudi koji sam mogao biti, a možda i jesam' (Boris Gerrets), 'Katka' (Helena Třeštíková), 'Problem s komarcima i druge priče' (Andrey Paounov) i 'René' (Helena Třeštíková). Riječ je o pet raznovrsnih naslova koji u fokus postavljaju niz generacija i progovaraju o različitim problemima - od tinejdžerske ovisnosti preko problema zatvorenika pa sve do univerzalnih tema poput potrage za ljubavlju i primjene suvremene tehnologije pri dokumentiranju stvarnosti.
