Kako komentirate aktualne prosvjede glazbenika zbog najviše stope PDV-a u Europi? Iza okupljanja i protesta glazbenika je stao HGU (Hrvatska glazbena unija). Kakav je službeni stav IHG (Instituta hrvatske glazbe) i zašto protestni skup nisu podržali IHG i HDS (Hrvatsko društvo skladatelja), HDU (Hrvatska diskografska udruga) i slične udruge direktno ili indirektno vezane uz glazbu i glazbenike?

Procijenili smo svi zajedno da je u ovom času najbolje rješenje da nositelj akcije bude HGU s obzirom da jedini ima organizirane podružnice po čitavoj Hrvatskoj, a osim toga njegovi članovi su ti koji organiziraju svoje koncerte, za razliku od autora ili diskografa. HGU je jedna od udruga utemeljiteljica Instituta, koji je od prvog dana podržavao i svim svojim kanalima prosljeđivao sva priopćenja HGU, kao što je prethodno i sudjelovao u razgovorima s nadležnim državnim institucijama. I druge dvije udruge utemeljiteljice, HDS i HDU, podržale su akciju, što je bilo vidljivo i iz odaziva njihovih članova na protestnom skupu, kao i iz priopćenja Instituta koje je poslano u ime svih triju udruga od srijede, 20. ožujka.

Kako je, po vašem mišljenju, tretirana domaća glazba u Hrvatskoj danas i treba li joj više prostora i uvažavanja te boljeg tretmana u medijima od trenutne situacije kakvu imamo sada?

Domaća glazba treba daleko više medijske podrške, posebno kad je riječ o mladim izvođačima, koji teško pronalaze prostor u standardnim medijima poput radija i televizije. I tiskani mediji glazbu i glazbenike češće koriste kao predloške za senzacionalističke napise nego za pisanje o njihovom osnovnom poslu: skladanju i izvođenju pjesama. S druge strane, web portali – od najvećih do najmanjih – imaju veliku mogućnost kvalitetnog procjenjivanja i prosljeđivanja informacija o glazbi različitih žanrova i sreća je što ih većina to čini na zbilja odličan način.

Nedavno su objavljene nominacije za diskografsku nagradu Porin. Jeste li zadovoljni ovogodišnjom ceremonijom dodjele nominacija i na koncu i nominiranim izvođačima i njihovim izdanjima?

Objava nominacija zapravo znači izgovaranje oko 500 imena u 50 kategorija – to nije show i ne može ni biti. Zato smo objavu pokušali maksimalno ubrzati, izveli smo je najkraće, najučinkovitije i najpreglednije ikad dosad: na velikom kino platnu svi su zainteresirani mogli, u trenutku objave svake nominacije koju čita prezenter, vidjeti sve ključne informacije, od ovitka albuma do imena svih autora i nakladnika. Sve je istodobno objavljivano na Porinovoj web stranici, a Net.hr je cijelu objavu prenosio internet-streamom. Svim tim smo jako zadovoljni. Što se tiče kvalitete izdanja, to je stvar osobne procjene svakoga tko prati diskografsku produkciju: meni osobno prošla je godina donijela nekoliko odličnih albuma, ali tako ne mora biti drugima. Pričekajmo priredbu Porin da procijenimo kako se aktualne pjesme nose s prethodnim laureatima.

Ove godine Porin slavi 20. godišnjicu. Ne mislite li da su glazbenici zaslužili bolji tretman od proslave uz gažerski bend koji pjeva obrade Jelene Rozge i Severine u premalom prostoru za sve koji su se odazvali na ceremoniju nominacija, i to u šoping-centru?

Što se tiče gužve i broja posjetitelja, pa sve su to prijatelji i dragi ljudi koji su došli slaviti s Porinom! U Hrvatskoj praksa odgovaranja na pozivnice nažalost još uvijek nije jaka pa nismo ni mogli znati koliko će se ljudi odazvati, ali bilo nam je drago što je i u dvorani i na domjenku bilo najviše ljudi dosad na ijednoj objavi nominacija. To govori o trendu povratka interesa za nagradu. I prošle su se godine na istom mjestu svi dobronamjernici dobro proveli – zato još jednom zahvaljujem svim našim domaćinima i parterima. A bend: nemoguće je zadovoljiti sve, a mi smo možda baš to pokušali. Ne želeći baš za 20. godišnjicu favorizirati nikoga od 'porinovskih' bendova ili onih koji bi to tek mogli postati, za ovu priliku angažirali smo bend sastavljen od odličnih glazbenika koji je, bar u prvom dijelu večeri, trebao svirati prethodno dogovoren repertoar – pjesme dobitnice Porina kojima bi se podsjetilo na različite izvođače i žanrove koji su dio povijesti nagrade. Iz nama nepoznatog razloga i na naše nezadovoljstvo, bend se samo djelomično držao toga.

Kao i svaku godinu, nažalost, i ovu su pratile neke kontroverzne odluke oko nominacija, pa je tako više pitanja izazvalo uvrštavanje EP-a Damira Urbana 'Kundera' u kategoriju najbolji rock album. Kako može EP dospjeti u kategoriju albuma i na koji način se odlučuje i tko odlučuje što može proći u koju kategoriju, a što ne?

Upravni odbor je vrlo ozbiljno razgovarao o toj temi, i upravo o tom albumu, dakle nije stvar propusta nego namjere. Zaključak je bio da se, u digitalnoj eri, sam taj pojam EP de facto gotovo posve izgubio, te da je, što je puno važniji argument, 'Kundera' kao album zaokružena cjelina, koja nema malo pjesama zbog manjka kreativnosti autora, već je namjerno upravo tako koncipiran. Kao i uvijek, UO Porina je donio odluku za koju smatra da je dobra za glazbu i u korist glazbe, a po uvjerenju UO na 'Kunderi' ima više glazbe nego na nekim drugim albumima koji su po trajanju znatno duži.

Dosta je podsmijeha izazvala i kategorija najbolji album alternativne glazbe u kojoj su nominirani Mayales, Svadbas i Boa. Tri odlična i izuzetno radiofonična izvođača koji su sve samo ne alternativa. Ide li to na dušu diskografa koji su ih prijavili u toj kategoriji ili je u pitanju odluka Upravnog odbora Porina?

Svojedobno je bilo određenih sporova unutar stručne javnosti i kad je album U2 'Achtung Baby' nominiran, pa na kraju i dobio nagradu Grammy za najbolji alternativni album... Izdavači su predložili te albume upravo u tu kategoriju, komisija Porina ih je preslušala i zaključila da definitivno postoji određeni odmak u pristupu, stavu, zvuku, tekstovima ili produkciji u odnosu na nekakvu 'srednju struju' pop i rock glazbe, te da te prijave u smislu Pravilnika Porina nisu pogrešne. Utoliko su prijave izdavača prihvaćene, s obzirom da UO Porina u načelu uvijek prihvaća prijave izdavača, kada je to moguće. Što se tiče radiofoničnosti, i skladbe s albuma 'Achtung Baby' su vrlo često izvođene na radio postajama, što ne znači da taj album nije bio alternativan u odnosu na zvuk koji je tada prevladavao na radio postajama.

Nemalo je iznenađenje izazvala i Ana Rucner kao debitantica godine koja se našla u toj kategoriji zajedno s Radio Aktivom i Mariom Huljevim. Nije li pomalo neobično da uz čitav niz pop i rock izvođača (točnije 32 prijavljena), koji traže svoje mjesto pod suncem, u tu kategoriju uđe violončelistica koja je na sceni prisutna preko 20 godina i ostvarila je zavidnu inozemnu karijeru?

Ana Rucner je, makar je možda iznenađujuće, diskografska debitantica. Tek je prošle godine objavila svoj prvi samostalni nosač zvuka. Diskograf ju je uz njezinu suglasnost prijavio, jer to pravila kategorije novi izvođač omogućuju. Postavilo se pitanje treba li UO pravila čitati restriktivno ili u korist izvođača – a nakon zbilja puno rasprave 10-ak ljudi, odlučilo se u korist izvođača. Konačno, tu je i zadnja provjera: da su glasači Porina (a glasalo ih je u prvom krugu 709) smatrali da one na pripada u tu kategoriju, Ana ne bi ni postala jedna od troje nominiranih.

Direktor Porina Siniša Bizović je ujedno je i vlasnik diskografske kuće Spona koja ove godine ima čak sedam nominacija za Porin. Ne smatrate li da je to sukob interesa?

Čitav sustav glasanja Porina je tako koncipiran da direktor nagrade nema apsolutno nikakvog utjecaja niti uvida u tijek glasanja za nagradu. Kad je UO Porina tražio osobu koja ima dovoljno ekspertize i znanja da obnaša tu zahtjevnu i odgovornu funkciju, na kraju se iskristaliziralo da bi to najbolje obavila osoba koja se u karijeri bavila ili se bavi diskografijom. Ozbiljno se razmatralo nekoliko opcija, na kraju je zaključeno da je Siniša Bizović najbolje rješenje za taj posao. Važno je pritom da je on relativno mali, ali ne i nevažan izdavač, te da su u njegovom izboru sudjelovali i ostali diskografi. Mislim da diskografi ne bi glasali za direktora koji je i sam izdavač da nisu sigurni da ne može utjecati na rezultate glasanja.

Bizović je prije nekoliko godina inicirao uvođenje blues kategorije za nagradu Porin, dok je istovremeno programska politika njegove diskografske kuće upravo blues, te je sa svojim izvođačima i osvojio najviše Porina upravo za blues izdanja. Nije li i to malo neobično?

To faktografski nije točno: blues kategorija je uvedena u Porin prije nego što je Siniša Bizović postao direktor Porina, pa nije ni na koji način utjecao, niti je mogao utjecati na odluku UO Porina. Inicijativu za uvođenje te kategorije uputio je u jesen 2009. jedan od osnivača Porina, konkretno Hrvatska glazbena unija, u okviru koje je u tom času djelovala blues sekcija. S obzirom na živost koja je u tom času vladala na toj sceni i broj diskografskih izdanja, UO Porina je zaključio da nema razloga ne poslati pozitivan signal brojnim glazbenicima koji se tom glazbom bave u Hrvatskoj. Pritom su naravno bili svjesni da blues nije izvorno hrvatska glazba, ali je u mnogočemu osnova mnogih kasnije nastalih glazbenih pravaca, od jazza do rocka.

Koliko je poznato, postoji višegodišnja inicijativa da se uvede i kategorija hard & heavy zbog koje je zakinut čitav niz izvođača nešto žešćeg glazbenog izraza koji nemaju nikakve šanse u konkurenciji s pop i rock izvođačima. Gdje je zapelo? Zašto još uvijek ne postoji ta kategorija na Porinu?

UO Porina ozbiljno razmatra tu mogućnost, za sad nije postignut konsenzus jer postoje neki prijepori u smislu ima li dovoljno stilski čistih hard & heavy izdanja da se barem nekoliko godina održi jedna takva kategorija, a i da li ići dalje u grananje u podžanrove rocka sa sadašnjom količinom godišnje produkcije. Posve je jasno da bi uvođenje hard & heavy kategorije bio pozitivan signal toj sceni, ali bi istovremeno značajno oslabilo konkurenciju u sadašnjoj kategoriji rocka. Porin je jedna relativno konzervativna struktura koja ne mijenja svoja pravila i ne uvodi nove, ili ukida stare kategorije, iz godine u godinu. Prije nego što uvedemo novu kategoriju pokušava se ozbiljno razmotriti i kako će to utjecati na konkurenciju u ostalim kategorijama. Kad se procijeni da je ta scena živa i stabilna, s tendencijom rasta, vrlo je vjerojatno da će se takva kategorija uvesti.

Novi mediji uskoro će postati samo mediji koliko su već stari, no Porin još uvijek nema nikakvu kategoriju vezanu uz glazbu na novim medijima pa tako npr. ni kategoriju za najbolju web stranicu ili inovativni izdavački potez putem novih medija. Postoji li kakva slična inicijativa da se na taj način da priznanje sve većem broju ljudi koji žive od glazbenog biznisa vezanog isključivo uz online poslovanje i dizajn?

Porin je prvenstveno diskografska i glazbena nagrada, koja nagrađuje sadržaj, a ne medij na kojem je taj sadržaj objavljen. Prihvaća se u konkurenciju glazbene sadržaje legalno objavljene bilo na nosaču zvuka ili on-line, ali sigurno se neće upuštati u nagrađivanje web stranica. To je predmet interesa neke druge nagrade, možda novinarske. Ionako svi već zamjeraju previše kategorija, pa je UO bliže odluci da taj broj smanji nego poveća.

Često se predbacuje Porinu da je glasačko tijelo golemo i da ga treba 'očistiti' te izdvojiti glasače koji doista ne prate scenu i ne znaju što se zbiva na njoj već se nalaze na popisu glasača zbog neke tradicije ili jednostavno prerijetkog ažuriranja glasačkog tijela. Ove je godine nešto smanjeno glasačko tijelo. Na koji se način bira tko smije i treba glasati za Porin?

Glasačko tijelo se ažurira svake godine, isključuje se glasače koji dvije godine nisu glasali ni u jednom krugu, a dodaju se novi dobitnici Porina te novi glazbeni urednici i novinari koji se u međuvremenu profiliraju kao oni koji prate glazbenu scenu, ili na nju utječu svojim biranjem glazbe ili pisanjem u novinama ili na portalima. Svakako da ima onih koji s vremenom prestaju pratiti, ili prestaju dovoljno pratiti glazbu, no takvi obično sami odustaju od glasanja, pa ih se nakon dvije godine automatizmom skida s liste glasača. Svaka osoba na listi ima neku svoju biografiju i profesionalni 'background' zbog kojeg se nalazi na listi. Postoje različita razmišljanja o tome kako formirati listu glasača, od onih koji misle da bi trebalo biti najviše 50 glasača koji bi preslušali apsolutno sve pa glasali krajnje kvalificirano, ali opet po vlastitom ukusu, pa do onih koji misle da glasanje treba biti svojevrsni referendum, gdje bi, primjerice, glasalo svih 5000 članova Hrvatske glazbene unije. Nekako je izabrano srednje rješenje, lista se drži na oko tisuću glasača. To je dovoljno velik uzorak da se rezultati ne mogu namještati, a opet dovoljno mali da se ne glasa isključivo inercijom – za koju još niti jedna velika nacionalna nagrada, glazbena ili filmska, domaća ili strana, nije pronašla efikasno rješenje.

Prošle je godine evidentiran pad od 12 posto izdanja koje su diskografi predložili za diskografsku nagradu Porin, u odnosu na pretprošlu godinu. Štoviše, broj prijavljenih izvođača za nominacije manji je za čak 160. Kako objašnjavate taj pad interesa za osvajanjem prestižne diskografske nagrade koja bi trebala biti svojevrsna kruna njihovog bavljenja glazbom i najveće godišnje priznanje glazbenicima za njihovu glazbenu umjetnost?

Ne radi se o padu interesa za Porin, radi se o padu u broju diskografskih izdanja. Recesija je glavni uzrok toga, ali to nema veze s interesom za nagradu. Porin je i ove godine, štoviše, imao porast broja nakladnika i labela koji su se prijavili, što govori da je sve zanimljiviji nezavisnim, malim etiketama. Promjene u tehnologiji i mogućnost digitalne distribucije i oglašavanja pogoduju malim, nezavisnim izdavačima i produkcijskim kućama koje se odlučuju i sa samo jednim izdanjem prijaviti za Porin. Taj trend je zadnjih godina u stalnom porastu – 2011. natjecao se 31 nakladnik, prošle godine 34 nakladnika, ove godine čak 46 njih.

Dugogodišnji je problem domaće glazbe slaba prisutnost na javnoj televiziji koji je IHG pokušao riješiti 2011. godine sklapanjem ugovora s Hrvatskom televizijom o emitiranju domaće glazbe u noćnom terminu od jedan do šest sati. Zašto noćni program koji ima najnižu stopu gledanosti? To je medvjeđa usluga! Kome koristi takav termin emitiranja osim što glazbenici i njihovi nakladnici ubiru postotak tantijema na osnovi emitiranja glazbe na nacionalnom nivou? Minimalna zarada i nikakva popularnost zbog takvog dogovora.

Vraćamo se na pitanje tretmana glazbe u medijima: vaše pitanje trebalo bi uputiti HRT-u. Ne znam o kakvoj 'medvjeđoj usluzi' može biti riječ, kao da IHG odlučuje kad i gdje će TV urednici plasirati glazbu. I treba li odbiti ikakav termin koji se nudi? Nije li to, makar u noćnim satima, ipak prilika za emitiranje glazbe svih žanrova, u kojoj zainteresirani mogu vidjeti da uz glazbenike imamo i mnogo talentiranih redatelja spotova, scenografa, svih drugih suradnika glazbene scene? U svakom slučaju, to je napredak u odnosu na ono što je bilo prije – a to je ništa! To ne znači da ne pokušavamo za glazbu izboriti još više i još boljih termina. Nadali smo se pozitivnom pomaku s emisijom 'Hit Show Marka Tolje', ali poznato vam je što se zbilo. Drago nam je što u travnju kreće novi mini serijal '20 godina Porina' u kojemu će se emitirati mnogo poznatih porinovskih pjesama, ali i dalje radimo na tome da raznih novih glazbenih izdanja s novim izvođačima svih žanrova bude mnogo više, na svim televizijama.

Po kojim se kriterijima bira tko će se pojaviti u noćnom glazbenom programu i tko su ljudi koji o tome odlučuju?

Diskografi dostavljaju nove spotove u bazu po svojoj ažurnosti, a onda se unutar IHG-a kreira playlista žanrovski, po danima emitiranja.

Nedavno je zaživjela službena nacionalna lista HR top 40. Iskrene čestitke na toj inicijativi, no već nakon nekoliko tjedana postalo je jasno da se na radio postajama vrte gotovo jedna te ista imena koja su na sceni prisutna preko 20 godina. Kako komentirate činjenicu da glazbeni urednici na radio postajama nemaju baš sluha za mlade izvođače kao ni za glazbene žanrove izvan mainstreama?

Ne sviđa nam se to kao ni vama! Lista i jest naš način da ih pokušamo prodrmati i reći im: hej, svaka čast provjerenim vrijednostima, ali pogledajte, ima života i poslije 1980-ih! Vjerujemo da će na duge staze ova lista ipak pomoći proboju novih izvođača: ne pripisujemo te zasluge niti malim dijelom našoj listi, ali drago nam je bilo zadnja tri tjedna na prvome mjestu vidjeti jedno mlado ime; drago nam je što je jedan dosad potpuno nepoznati novi bend prošlog tjedna stigao izravno na 11. mjesto liste. No i tu se ipak radi uglavnom o mainstream pop rock glazbi: radio ima svoje zakonitosti i teško je očekivati od velike slike 'iz visine', koja nudi uvid u emitiranje 80 radio postaja, da izdvoji nešto drugo. Za to trebaju neki drugi alati. Drago nam što je potencijal HR top 40 prepoznao i tportal koji od prvog tjedna prati i objavljuje listu – nadamo se da će se ta suradnja uskoro i proširiti i da ćemo ubuduće u eteru slušati puno više puno svježijih imena, a ne samo čitati o njima na webu.

Pred nama je 20. dodjela Hrvatske diskografske nagrade Porin koja će se održati u Rijeci, u dvorani Zamet, 11. svibnja. Što možemo očekivati od finalne ceremonije dodjele nagrada Porin nakon vrlo loše ocijenjene organizacije nominacija?

Vi ste srećom jedini koji ima takvo mišljenje, barem u medijima koji su popratili objavu – žao mi je što nije bilo i po vašem guštu, ali ne vidim koji dio nominacija je bio loše organiziran? Je li objava kasnila? Ne. Je li trajala satima? Ne, bila je najkraća ikad dosad s obzirom na broj kategorija. Nisu li sve informacije ključne za objavu dobivene istodobno na više medija, preglednije i atraktivnije nego ikad dosad? Jesu, a to i jest jedini smisao i cilj najposjećenije objave nominacija dosad, i na tome su nam mnogi čestitali. Sadržaj nominacija i imena nominiranih nisu nešto što ima veze s organizacijom događaja – na to se svake godine ljute oni koji nisu nominirani, a tom se vesele oni koji jesu. Ipak se nadam da ćemo se svi skupa dobro provesti u svibnju u Opatiji i posebno dobro u subotu, 11. svibnja, u riječkoj dvorani Zamet, kao i ljudi pred televizorima. Te večeri očekujte puno prošlih dobitnika Porina, dobro poznate pjesme u novim glazbenim obradama i zanimljivim suradnjama, očekujte i nominirane pjesme iz 2012. koje će, nadam se, zabljesnuti na pozornici koja bi trebala biti još atraktivnija od prošlogodišnje. Očekujte najviše izvođača i najviše pjesama na bilo kojem Porinu dosad. Svi koji to već mjesecima pripremaju, od velikog tima HRT-a do svih u Institutu, organizatora, glazbenika i ostalih uključenih, dat će maksimum da to bude odlična glazbena večer za sve vas koji volite glazbu. A od vas tražimo da nam držite nam palčeve da se te večeri magija dogodi – to je dovoljno da vas smatramo dijelom tima 20. Porina.