Prije točno pola stoljeća u Zagrebu je otvorena prva izložba Novih tendencija. Riječ je o umjetničkom pokretu koji je grad Zagreb upisao na međunarodnu kartu kulturnih zbivanja. Ključnu je ulogu tada imala Galerija suvremene umjetnosti (danas Muzej suvremene umjetnosti) koja je kroz serije izložaba, okruglih stolova i publikacija na temu računalne umjetnosti i vizualnih istraživanja ugostila brojne važne umjetnike i teoretičare iz područja neokonstruktivističke i kinetičke umjetnosti. Za realizaciju svojih zamisli umjetnici su potražili znanstvenike u laboratorijima za kibernetiku Instituta Ruđer Bošković te Elektrotehničkog fakulteta. Po prvi puta računala, kao potpuno novo polje istraživanja i otkrića, sudjeluju u vizualnim istraživanjima.

Razdoblje od 1961. do 1973. u zagrebačkom je kulturnom životu posebno intenzivno i zanimljivo. U tom je desetljeću Zagreb međunarodno središte gdje se održavaju svjetski relevantne izložbe te nastaje jednako takva umjetnost. Upravo je u Zagrebu 1961. osnovan umjetnički pokret Nove tendencije, a imena koja su tada posjećivala Zagreb i sudjelovala u pokretu Novih tendencija danas su renomirani umjetnici i teoretičari. Pola stoljeća kasnije, u jednom od najvećih svjetskih središta za umjetnosti i nove medije, ZKM u Karlsruheu, održava se retrospektiva Novih tendencija. Tom se prilikom sastaju protagonisti toga pokreta i prisjećaju svojih radova i atmosfere u kojoj su stvarali.

Jedan od glavnih sudionika Novih tendencija je nedavno preminuli hrvatski umjetnik Ivan Picelj, pa je ovaj film ujedno prilika za podsjećanje na dio opusa ovog velikog stvaraoca.