HRT mora regulirati prava audiovizualnih autora, a nadležna državna tijela konačno odrediti imovinsko stanje hrvatske audiovizualne baštine – zaključak je okruglog stola održanog jučer na Pulskom filmskom festivalu u organizaciji Društva hrvatskih filmskih redatelja te pod pokroviteljstvom Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, objavio je HAVC
Okrugli stol održan je u sklopu pratećeg programa Pula PRO, a cilj mu je bio razmotriti trenutno stanje autorskih prava u audiovizualnoj djelatnosti.
Antonio Nuić, predsjednik DHFR-a, u uvodu je istaknuo da redatelji imaju ponižavajući odnos s HRT-om. 'Autorskim im se ugovorima nude sramotni iznosi te se traži da se odreknu svih daljnjih prava od eksploatacije vlastitih djela', kazao je i ukazao na proizvoljna tumačenja Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te HRT-ovo jednostrano reguliranje cjenika. Otvorio je i drugu temu – neregulirano područje autorskih prava kada je riječ o djelima snimljenim prije 1990.
Liljana Kuterovac, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV), pojasnila je djelokrug i ovlasti svojeg zavoda te izrazila stav da je autorskopravni zakonodavni okvir u Hrvatskoj načelno na razini europskih standarda, no da je ključ u praksi - provođenju konzistentne politike svih uključenih institucija - te u usklađivanju javnih politika vrednovanja autorskih prava.
Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, istaknuo je nekoliko problematičnih mjesta: 'Dogodio se kaos oko nasljedstva nacionalne audiovizualne baštine tijekom privatizacije središnjih socijalističkih produkcijskih tvrtki, a istovremeno je javna televizija odlučila prekinuti višedesetljetnu dobru praksu i prihvatiti pseudokorporativni stil izrabljivanja autora i njihovih djela. Potonje je vidljivo na dva mjesta: kod ugovaranja nove proizvodnje i kod naplaćivanja korištenja javnog arhiva u nadzoru HRT-a.'
Filmski kritičar Damir Radić zapitao je Hribara zbog čega onda HAvc iste takve nepovoljne ugovore daje filmskim kritičarima koji za njih obavljaju autorske poslove.
U raspravi su sudjelovali i Nina Obuljen-Koržinek, predsjednica Programskog vijeća HRT-a; Đurđica Paić, voditeljica Odjela za autorsko i srodna prava Hrvatske autorske agencije; odvjetnici Bojan Čobanić i Neven Vučković; Martina Petrović, voditeljica Ureda MEDIA pri Desku Kreativne Europe; Vlatka Vorkapić i Snježana Tribuson, članice Upravnog odbora DHFR-a; Bruno Kragić, član Programskog vijeća HRT-a i filmolog, te Lordan Zafranović, filmski redatelj.
Paić je sažela prvi dio rasprave stavom da je ključ rješenja u udruživanju korisnika prava, redatelja, producenata, scenarista, i ostvarivanju najbolje moguće regulative za ostvarivanje kolektivnih prava, a nastavno tome Vorkapić je posebno pozdravila činjenicu da je u publici bilo mnogo studenata filma i medija na kojima je također odgovornost da se interesiraju za ove teme, čitaju ugovore koji im se nude i aktiviraju se oko prava koja im pripadaju.
Sudionici okruglog stola zaključili su kako nije kasno da se riješe sva ta navedena pitanja, normativno i praktično. Put rješenja je u žurnom i kompetentnom pregovaranju s Upravom HRT-a, odnosno - kad je u pitanju kriza nacionalne baštine – metoda je revizija privatizacije filmskih kuća te adekvatna dopuna Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, kao i Zakona o audiovizualnoj djelatnosti.
Nakon izlaganja iz publike su im se u raspravi pridružili i Vinko Grubišić, predsjednik Uprave Jadran filma, redatelj Rajko Grlić te drugi prisutni. Zafranović i Grlić iznijeli su vrlo konkretne primjere kako televizijske kuće zloupotrebljavaju njihova djela, identične onima koje odvjetnici svakodnevno susreću u praksi: neisplate autorskih naknada, nepriznavanje autorstva, prekrajanje i kraćenje filmova, neplaćanje ugovorenih repriza, nedostupnost starih ugovora i drugo.
Zafranović je naglasio da uskraćivanje autorskih prava filmskom autoru izravno dovodi u pitanje njegovu egzistenciju jer on živi od filmova. Grlić je, parafrazirajući pojam tzv. djela siročadi, dodao da će 'upravo ovi filmovi koje danas gledamo u Puli ostati bez svojih prava i postati ta djela siročad ako se nastavi ovakva praksa'. Također, i Zafranović i Grlić smatraju da HAVC nije učinio dovoljno za zaštitu autora baštinskih audiovizualnih djela i njihovih pravnih nasljednika.
Na kraju je najavljeno da će Društvo hrvatskih filmskih redatelja sve što je izneseno tijekom javne rasprave na ovu temu objaviti u javnom dokumentu koji će biti i službeno upućen nadležnim tijelima.
