U srijedu na Subversive Film Festivalu možete pogledati lucidni filmski esej 'Kontrola niske rezolucije', feministički film 'Pričaj s njima' i film 'Gadovi' o ilegalnim meksičkim imigrantima u SAD-u
U lucidnom filmskom eseju 'Kontrola niske rezolucije' Michaela Palma, ključne figure austrijskog eksperimentalnog filma, predani fanovi Deleuzea i Foucaulta doći će na svoje. U Palmovu monumentalnom distopijskom eksperimentalnom filmu nižu se zrnate crno-bijele slike hodnika podzemne željeznice, pješaka i nejasnih figura koje se kriju iza prozora.
Prema Palmu, Orwellova 1984.' – na koju se često referiraju moderni teoretičari društva kontrole – stvar je prošlosti. Velikog Brata zamijenilo je mnoštvo Malih Sestara. Palm nam pokazuje paranoidni svijet u kojem računalni programi analiziraju svaki naš korak, čak i u onim najskrivenijim trenucima, kad mislimo da smo se zatekli duboko u šumi u kojoj je njihov domet praktički nemoguć.
Feministički film 'Pričaj s njima' predstavlja dijelove razgovora između baka, njihovih kćeri i unuka. Žive u Belgiji više od deset godina, a došle su iz Albanije, Španjolske, Vijetnama. Njihovi životi vrlo su različiti, ali dijele istu želju da nam ispričaju odakle crpe svoju snagu za ostanak u Belgiji. One pričaju, one slušaju jedna drugu, one se ne slažu i one se smiju. Od njih učimo koliko je za gradnju vlastitih identiteta važna predaja na druge generacije. Film je posvećen svim ženama i njihovom oslobađajućem smijehu.
U svom drugom igranom filmu 'Gadovi' meksički redatelj Amat Escalante, jedan od najistaknutijih mladih redatelja u Meksiku, prikazuje 24 sata u životu dvoje mladih ilegalnih meksičkih imigranata u SAD-u. Premda film slikovito opisuje teške uvjete rada ilegalnih imigranata u SAD-u te poniženja kojima su svakodnevno izloženi, redatelj problemu ilegalnih imigranata ne pokušava prići iz političke ili sociološke perspektive.
Radi se prvenstveno o psihološkom trileru u kojem glavni junaci, slično kao u filmu 'Funny Games' (Smiješne igre, 1997) Michaela Hanekea, odjednom ulaze s puškom u kuću žene. Unatoč dobrom prijemu kritike, film je izazvao polemike i s američke i s meksičke strane. Dok su jedni smatrali da film ide u prilog zagovornicima antiimigracijske politike u SAD-u, drugi su kritizirali stereotipan prikaz meksičkih imigranata kao nasilnih kriminalaca.