Kako ste došli do naslovnog junaka Gangstera?

Želio sam snimiti film o instituciji braka u današnjem društvu i tema dogovorenih brakova činila mi se idealnom. Moja producentica Vanja Jambrović skrenula mi je pažnju na Nediljka Babića Gangstera. On je već godinama često prisutan u našim medijima, no vrli novinari uvijek su ga smještali u rubrike za čudake. Čim smo ga upoznali, znali smo da je Nediljko čudak samo za cinike: osvojio nas je svojim idealizmom, nepresušnom energijom i duhom. I ne samo nas, već i televizijske urednike iz cijelog svijeta. Zato je naš film već na temelju osmominutnog trailera prodan na devet evropskih televizija, uključujući i prestižni kanal Arte. A čini mi se – po prvim reakcijama na gotov film – da će osvojiti i široku publiku.

Hoće li to učiniti humorom? Naime, film je na prvi pogled (po sadržaju) humorističan. Kamo vas je sama priča odvela? Je li uspjela zadržati naglasak na humornom sloju?

Ne želim vam sve otkriti, ali jamčim vam da film nije dosadan. Humor je bitna komponenta i vjerujem da će se publika smijati na mnogo mjesta u filmu: prvenstveno zato što su sami protagonisti filma vrlo duhoviti ljudi. No sama tema vrlo je ozbiljna; govori o predrasudama s kojima živimo i njihovu utjecaju na kvalitetu svakodnevnog života.

Koliko je trajalo 'upoznavanje' s Gangsterom, a koliko snimanje u Imotskoj krajini?

Točno su tri godine prošle otkada smo prvi put sreli Nediljka. Rad na filmu traje neprekidno od tada do danas. U pripremama i snimanju proveo sam oko pet mjeseci u Imotskom, no u periodu od dvije godine. Snimanje kvalitetnog dokumentarnog filma često traje dulje nego snimanje igranog filma. Tijekom snimanja dokumentarca autor mora uspostaviti odnos povjerenja sa svojim protagonistima, a za to je potrebno vrijeme.

Koliko se putem mijenjala vaša slika o 'Gangsteru' Nediljku? Po samom imenu i poslu koji radi, čovjek sa strane bi mogao zaključiti da je riječ o lokalnom Del Boyu. Koliko bi se prevario?

Nediljko ne voli da ga se zove Gangster i taj mu nadimak zapravo ne pristaje, no previše je atraktivan da bi ga se ikada riješio. Isto se desilo i s našim filmom: rani radni naslov bio je 'Gangster' i to je ljudima toliko ušlo u uho, da ga kasnije nismo mogli mijenjati. No u Nediljkovu poslu nema ništa gangsterski: radi ga vrlo predano i pošteno. A sličnost sa Del Boyem je samo utoliko što i Nediljko vrlo rijetko financijski profitira od svog posla.

Nediljko je bračni posrednik. Kako vi gledate na taj posao?

Nediljko je u prvom redu romantik. U filmu i u životu često ponavlja svoju omiljenu frazu: 'Ljubav ne zna za granice ni za religije.' Njegov životni poziv je spajanje usamljenih ljudi i smatram to vrlo plemenitim.

Završni rezultat spajanja ponekad je brak. Što danas predstavlja institucija braka?

Za mene i moju generaciju brak ne predstavlja – ništa. Tek administrativnu gnjavažu koja je ponekad neophodna. Moji vjenčani prijatelji najčešće kao razlog braka navode lakše dobivanje kredita za stan. Naravno, Crkva preuveličava instituciju braka, no Crkva preuveličava i svoj značaj u današnjem društvu.
>> Gledajte vrhunske dokumentarce u ZagrebDox kolekciji MAXtv videoteke

Što brak predstavlja Nediljku i njegovim strankama?

Većina Nediljkovih klijenata zapravo traga za životnim drugom, a sam brak je u drugom planu.

Koja je budućnost braka kao zajednice? Postoji li uopće?

Mislim da institucija braka ili mora potpuno nestati ili se mora potpuno liberalizirati – pa nek' se vjenča tko s kim hoće, bez obzira na rod, spol ili nešto treće.

Ove godine je scenarij za vaš film 'Obična stara torba' nominiran za nagradu Fondacije 'Robert Bosch'. Koji je sljedeći korak u tom projektu?

Za dva mjeseca pitchiramo projekt u Wiesbadenu, pred komisijom Fondacije 'Robert Bosch', pa ako nam zvijezde budu sklone, dodijelit će nam sredstva za snimanje filma. Vrlo smo optimistični jer je riječ o još jednom izrazito hrvatskom, lokalnom projektu koji privlači široki međunarodni interes.

***
Glavni sponzor ZagrebDoxa je Hrvatski Telekom pa će ljubitelji dokumentarnog filma diljem Hrvatske moći i u vlastitom domu uživati u filmovima najboljih europskih autora, višestruko nagrađivanih na svjetskim festivalima. Od 24. veljače 2013. u redovnoj ponudi MAXtv videoteke moći će se premijerno pogledati dokumentarni filmovi: 'Ramin' (Audrius Stonys), 'Ljudi koji sam mogao biti, a možda i jesam' (Boris Gerrets), 'Katka' (Helena Třeštíková), 'Problem s komarcima i druge priče' (Andrey Paounov) i 'René' (Helena Třeštíková). Riječ je o pet raznovrsnih naslova koji u fokus postavljaju niz generacija i progovaraju o različitim problemima - od tinejdžerske ovisnosti preko problema zatvorenika pa sve do univerzalnih tema poput potrage za ljubavlju i primjene suvremene tehnologije pri dokumentiranju stvarnosti.