Po svjetlosnom kriteriju, dijelimo godinu na četiri tromjesečja: jedno najmračnije, jedno najsvjetlije i dva prelazna s rastućim, odnosno, opadajućim svjetlom.

Svako od svjetlosnih godišnjih doba počinje i završava jednak broj dana prije i poslije pripadajućeg suncostaja, odnosno, ravnodnevice.

Zimski je suncostaj točno na sredini svjetlosne zime, proljetna ravnodnevica na sredini svjetlosnog proljeća, ljetni suncostaj na sredini svjetlosnog ljeta, a jesenska ravnodnevica na sredini svjetlosne jeseni.

Uočili ste da je najmračnije tromjesečje počelo usred vladavine Škorpiona, čijim se pripadnicima pripisuju pesimizam, osvetoljubivost i druga 'mračna' psihološka obilježja. Stari su astrolozi dodijelili ovo razdoblje otrovnom škorpionu jer on simbolizira smrt i razaranje.

Daleko je rađanje svjetla

Ono što umire u ovo doba godine je priroda, a za to je odgovorna smanjena količina sunčevog zračenja koje dopire do našeg dijela planeta.

Kelti su u ovo doba postavili svetkovinu mrtvih Samhain, iz koje se razvio i kršćanski Dan svih svetih, jer su povezali početak najmračnijeg razdoblja s ulaskom duša u svijet podzemlja.

Krajem siječnja i početkom veljače, u vrijeme kad završava razdoblje najvećeg mraka, od davnina se održavaju veselije svetkovine u čast buđenja svjetla - indijanski Sviščev dan (Groundhog Day), karneval i kineska Nova godina.

Upoznajmo svjetlosna godišnja doba.

Zima: od 6. studenog do 4. veljače
Proljeće: od 5. veljače do 5. svibnja
Ljeto: od 6. svibnja do 5. kolovoza
Jesen: od 6. kolovoza do 5. studenog