Službena obljetnica ujedinjene Europe slavi se, točnije, svakog 9. svibnja, a velika proslava neće izostati niti ove godine – prilagođena uvjetima nove stvarnosti, dakako. No, o tome više nešto kasnije. Možda bismo se prije toga trebali prisjetiti zašto je ovaj okrugli rođendan unije koja je Europu udružila u mirnu i prosperitetnu zajednicu toliko važan.

Iz današnje je perspektive teško zamisliti okolnosti koje je iza sebe ostavio II. svjetski rat. Europa je bila devastirana – kako gospodarski, tako i društveno. Većina je građana jedva spajala kraj s krajem, državne su ekonomije vapile za sredstvima nužnima za oporavak dok se svijet oko njih u tišini počeo dijeliti Željeznom zavjesom. Pod površinom tinjajuće razmirice koje su vladale između, donedavno neprijateljskih, susjednih zemalja bile su naoko nepremostive, a izlazak iz te situacije činio se bezizlaznim. Europa je uvelike ovisila o milosti i nemilosti svojih svjetskih partnera i njihovih pozamašnih financijskih injekcija.

No, ubrzo su se iskristalizirale dvije stvari. Prvi će susjedi, koji vjerojatno dijele iste probleme, vašu situaciju razumjeti bolje nego bilo tko drugi, a zajedničkim se resursima može postići mnogo više u mnogo kraćem vremenu. Plus, nitko ne može očekivati da će pomoć izvana dolaziti dovijeka. Valjalo je pronaći novi način života – neovisniji, održiviji, pomirbeniji. Način koji će razjedinjenu Europu i njenu međusobno posvađanu djecu povezati u skladnu obitelj. I tako se, ukratko, rodila ideja o Europskoj uniji.

Kako su ugljen i čelik stvorili Europsku uniju

Dobro, ovo je samo jedan stilizirani osvrt na razdoblje koje je bilo suviše kompleksno, dinamično i turbulentno da bismo ga saželi u dva kratka novinska pasusa. Tome služe satovi povijesti. Pa ipak, činjenica je da se Europa morala okrenuti prema samoj sebi i pomiriti unutarnja previranja kako bi ojačala, a ključnu je ulogu u toj povijesnoj višečinki odigrao francuski ministar Robert Schuman. On je, naime, 9. svibnja 1950. skovao plan na čijim je temeljima 1951. godine niknula Europska zajednica za ugljen i čelik.

Iza ovog se, možda naprvu, vrlo sirovog naziva krila velika i plemenita ideja čiji je cilj bio onemogućiti razvoj novih ratnih tenzija između Francuske i Njemačke i to, vrlo ingeniozno, integracijom industrije koja je bila važna za vođenje rata. Inicijativi su se uskoro pridružile Belgija, Nizozemska, Italija i Luksemburg i tako je nastalo jedno jedinstveno tržište koje je označilo početak europske federacije.

Što nam je Unija dala

Bez obzira na to kojem dijelu političkog spektra pripadali i za kojim se vrijednostima vodili u životu, neosporno je da je EU za ovaj kontinent učinila više dobra nego bilo koja druga multinacionalna tvorevina prije nje. Prepoznali su to 2012. i u Švedskoj akademiji koja je Europskoj uniji dodijelila Nobelovu nagradu za mir za, citiramo, 60-godišnji doprinos unaprjeđenju mira i pomirbe, demokracije i ljudskih prava u Europi.

Kad malo bolje razmislite, jasno je zašto je tome tako. Pridruženje neke nove zemlje europskoj obitelji pretpostavlja ispunjavanje tri osnovna kriterija koji jamče mir i stabilnost – razvijena demokracija, funkcionalno gospodarstvo i svijest o važnosti ljudskih prava. Upravo su to okolnosti koje su omogućile mirnu tranziciju mnogih postkomunističkih zemalja motivirajući građane da tijekom procesa ojačaju europske vrijednosti nužne za suživot u suvremenom svijetu.

Druga činjenica koja je proizašla iz ovog koncepta je sloboda kretanja, bez koje naš današnji način života ne bi bio zamisliv. Stvarajući zajedničko tržište nestale su potrebe za čvrstim granicama, što nam je otvorilo priliku da živimo, radimo ili studiramo bilo gdje u Europi uživajući pritom ista prava kao i bilo koji drugi građanin zemlje domaćina.

Na stranu nimalo nevažan podatak što se Europa zahvaljujući ujedinjenju prometnula u jednu od vodećih svjetskih globalnih sila koje građanima omogućuje nezapamćeni životni standard. Europska se komisija svijetu nametnula i kao jedna od predvodnika borbe za zelenu budućnost. Jer, Pariški je sporazum - međunarodni ugovor koji zemlje potpisnice obvezuje na smanjenje emisije stakleničkih plinova – temelj održivije budućnosti u kojoj ćemo generacijama koje dolaze u zalog ostaviti zdravije okruženje.

Prostor za napredak

Daleko od toga da je Europska unija savršena, unatoč svim hvalospjevima koje smo joj dosad ispjevali. Savršene mogu biti samo ideje, dok u stvarnosti na sustavima moramo neprestano raditi kako bismo ih usavršili i prilagodili potrebama ljudi kojima su oni i namijenjeni.

Tu su potrebu za stalnim razvojem prepoznale i čelne snage u Briselu pokretanjem Konferencije o budućnosti Europe. Riječ je o velikom paneuropskom demokratskom projektu u kojem sudjeluje cijela Europa. Konferencija će se sastojati od niza rasprava i događaja koje će voditi građani i građanke. U tu svrhu, 19. travnja je pokrenuta interaktivna digitalna višejezična platforma futureu.europa.eu na kojoj posjetitelji mogu podijeliti svoja razmišljanja i želje za budućnost.

Ovo je, kako se čini, jedinstvena prilika da građani Europe konačno preuzmu u svoje ruke više stvarnih odgovornosti u kreiranju svijeta u kojem žele živjeti.

Ta, primarni cilj Konferencije je dati građanima priliku da sudjeluju u kreiranju politika koje ih se tiču te da stave naglasak na ono što im je bitno. Moguće teme sežu od zdravstva i klimatskih promjena do uloge Europske unije na međunarodnoj pozornici. Konferencija će se sastojati od niza rasprava i događanja koje će voditi upravo građani.

Želja predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen, je da svi Europljani aktivno sudjeluju u Konferenciji i sami odrede kojim putem krenuti jer „Uniju sutrašnjice možemo izgraditi samo zajedničkim djelovanjem“, a službeni početak ove inicijative kreće na Dan Europe, odnosno – kako smo naučili – 9. svibnja.

A ovogodišnji Dan Europe obilježit će i jedna posebnost. Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u suradnji sa svojim dugogodišnjim partnerima, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te ambasadama zemalja članica Europske unije, građanima poklanja virtualni koncert.

U nedjelju, 9. svibnja, od 20:00 sati putem YouTube kanala Predstavništva građani će moći uživo pratiti koncert iz zagrebačke Tvornice na kojem nastupaju Silente, Vatra i Pavel. Uz to, zemlje članice predstavit će se posjetiteljima kratkim video vinjetama.

Zamislite na trenutak život prije Europske unije. Jeste li se već vratili iz nepreglednog reda za neku vizu, s preplaćenom avionskom kartom u džepu i nesigurnom startnom pozicijom u svojoj novoj europskoj obitelji ili ste se ipak otrijeznili od te noćne more koju smo još doprije koju godinu živjeli?