Veliki infrastrukturni projekti koji na konkretan i relativno brz način poboljšavaju svakodnevni život i poslovanje najveća su vrijednost koju gradovi mogu dati svojim građanima. Na njima je velika odgovornost, mnogi misle čak i veća nego same države. O tome kakva je odgovornost gradova i koliko mogu napraviti bez, često sporog i inertnog državnog aparata, na konferenciji Future Tense powered by Lürssen govorili su gradonačelnici Bjelovara, Rijeke i Zagreba.

Dario Hrebak istaknuo je kako je Bjelovar grad s najmanjim porezom u državi, a rade i na velikoj investiciji geotermalne energije uz koju će grijati javne ustanove poput vrtića i škola. Cilj je, kaže Hrebak, još više biti digitaliziran kako bi bili učinkovitiji.

'Ako želimo spriječiti korupciju, to ćemo napraviti kroz digitalizaciju. U gradovima trebamo brza, transparentna i funkcionalna rješenja. Država je tu često spora pa je to naša prednost. Npr. za projekt geotermalne energije čekali smo dozvolu 4 godine, a bušotinu smo završili za 4 tjedna', rekao je Hrebak.

Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba, kaže kako je među njegovim kolegama iz Europske unije aktualna debata o tome trebaju li gradovi imati izravan pristup europskim fondovima, jer sada sve ide preko države.

'Ove godine podignuli smo iznos za digitalizaciju s 10 na 25 milijuna eura. Dosad smo digitalizirali upise u vrtiće, zatim stipendije, a uskoro ćemo i upise u domove za stare i nemoćne. To će biti zanimljiva borba, očekujemo puno otpora i moram priznati da jedva čekam. Želimo da sve bude maksimalno transparentno', rekao je Tomašević, koji je spomenuo i velike infrastrukturne projekte poput Paromlina, Kranjčevićeve, Doma sportova, proširenja tramvajske pruge, kao i ideje o proširenju kampusa Borongaj.

Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, istaknuo je problem centralizacije države koji se očituje, između ostalog, i u raspodjeli novca iz državnog proračuna. Preciznije, samo 12 posto ide gradovima, a od toga pola ide Zagrebu, dok druga polovica ide svim ostalim gradovima.

'Gradovi su puno otporniji od države. Za 5 godina, očekujem da će se Rijeka prometno razviti, ne samo u pomorskom, nego i u cestovnom i željezničkom prometu jer smo na dva velika europska koridora. Vrlo je važna suradnja sa Sveučilištem, kao i s kompanijama koje ulažu u grad, poput Lürssen Design Centra Kvarner, koji zapošljava 200-injak inženjera koji ostaju u Rijeci i doprinose razvoju grada', rekao je Filipović.

Razgovor je moderirao Hrvoje Krešić s Nove TV, a gradonačelnici su se složili kako bi decentralizacija države doprinijela svim gradovima i njihovim građanima.