Premda mnogi misle kako je puno lakše napisati slikovnicu, priču ili roman za djecu nego za odrasle, stvarnost je ipak drugačija. Osim što veličina djela, tema, poniranje u dječju psihu i rječnik primjeren određenoj dobnoj skupini diktiraju pristup pisanju za mlade čitatelje (i onima kojima roditelji još čitaju), oni su uvijek najiskrenija publika. Kod njih nema pretvaranja, neće reći nešto pozitivno o nečemu što im se ne sviđa pa autori imaju još teži zadatak. Ovo su neka od poznatih imena koja su takvoj publici pokušala stvoriti uspomene za čitav život.

Karmela Vukov Colić

Mnogima omiljena voditeljica nedavno je objavila kuharicu 'Kuhinja života' s receptima svoje mame i bake, no 2011. godine s tada 5-godišnjim sinom Noom napisala je slikovnicu 'Noine priče'. Njezin mališan stvarao je svoje imaginarne likove, smišljao zaplete, tražio rješenja kako riješiti problem što se javio u priči, a Karmela ih je oblikovala u tekst. Smislio je tako Legendu o gradu i zmaju, odnosno priču o tri grada – Brdogradu, Niskogradu i Dizelgradu. Iz njih je nastala knjiga 'Noine priče', a ilustracije u knjizi nacrtali su Noini prijatelji iz vrtića. Sav prihod od knjige doniran je udruzi 'Dora' za djecu slabijeg imovinskog statusa. 'Važno je da osluškujemo svoje dijete i da ga usmjeravamo i podupiremo. Onda i iz igre (kakva je na početku bila naša) mogu nastati velike stvari', izjavila je Karmela povodom izlaska slikovnice.

Jelena Radan

Pjevačica je 2015. predstavila svoj književni prvijenac za djecu, roman 'Zeda: Rejna Zum u Zemlji djece'. U središtu priče je radoznala dvanaestogodišnja djevojčica koja pronalazi tajnu knjigu i s roditeljima kreće na putovanje u potpuno drugačiji svijet, Zedu, Zemlju djece, u kojoj vladaju potpuno drugačija pravila ponašanja.

'Zato što sam napisala jednu knjigu ne mislim da sam spisateljica. Nešto si kad se potvrdiš nakon nekog vremena. Ovo što sam pisala bilo je dosta opsesivno, zaboravila bih na cijeli svijet i 15 sati na dan bila u tome, uz puno kave. To je bio taj prvi val pisanja, u kojem je nastao prvi oblik teksta. Trajalo je to dosta kratko, dva, tri mjeseca', svojedobno je otkrila pjevačica.

Shorty

Vinkovački reper Dalibor Bartulović poznatiji kao Shorty napisao je 2011. književno djelo 'Iz blata' inspirirano stvarnim događajima s višestruko nagrađivanim piscem za djecu i mlade te frontmenom vinkovačke grupe the Karambol - Vladimirom Bakarićem. Kako su sami rekli, riječ je o zanimljivom romanu za mlade prepunom dijaloga, humora, priča s ulice na 160 tvrdo ukoričenih stranica.

''Iz blata' nije autobiografski roman, no nastao je na osnovi nekih mojih životnih iskustava. Riječ je o mladiću Dinku u kojeg nitko ne vjeruje. On potječe iz šljakerske obitelji i živi u kvartu koji ne može naći ni poštar, a kamoli policija. No on želi uspjeti iako su svi mislili i govorili da je luzer i nitko i ništa. On jednostavno zna da je hip-hop njegova sudbina i da mora uspjeti. Kvart u kojem naš junak živi mjesto je u kojem ljudi više nemaju viziju ni snove', ispričao je reper za Večernji list.

Vojko V

Još jedan hrvatski reper latio se pisanja za djecu. Prvu slikovnicu nazvanu 'Ne može' pisao je tri tjedna, a u njoj daje detaljne primjere namijenjene najmlađima i uči ih odoljeti pritisku okoline jer svako dijete treba znati kada reći NE MOŽE, a nosi i lekcije za odrasle. Nakon prve slikovnice za djecu Vojko V je u suradnji s ilustratoricom, animatoricom i povjesničarkom umjetnosti iz Splita Lucijom Bužančić pripremio i drugu, nazvanu također po svom velikom hitu, ovaj put to je 'Kako to'. Tvrdi da sve što vaša djeca žele biti to i mogu, ali nije lako, no ova slikovnica naučit će ih kako to. Poruke su snažne jer su se ispočetka svi mučili, trudili se, nisu stali i onda su naučili.

Anđa Marić

Iza nekadašnje pjevačice grupe Flare Anđe Marić tri su knjige. 'Rigo Janči – ljubav kao slatko nadahnuće' slikovnica je namijenjena djeci predškolske i osnovnoškolske dobi. Na kraju knjige nalazi se recept za pripremu kolača rigojanči. Napisala je i 'Afru' (prvi put objavljena je 2015. godine, a nedugo nakon toga slijedilo je drugo izdanje), roman za mlađe osnovnoškolce o samopouzdanju i samopoštovanju. U njoj se radi o Đurđi koja silno želi novu, modernu torbicu kako bi postala popularna i uklopila se u razrednu klapu predvođenu najpopularnijom djevojčicom Hanom. No s torbicom je dobila sićušno biće narančaste kose po imenu Afra - koja će pobuditi djevojčičinu savjest, podići joj samopouzdanje i samopoštovanje te promijeniti ne samo nju, već i Hanu te cjelokupnu razrednu ekipu.

U knjizi 'Tajna Zmajskog mosta', koristeći Ljubljanu, grad u kojem je živjela 12 godina, i njezinu povijest kao scenografiju za dječje pustolovine, uspjela je stvoriti roman vrijedan čitanja, pomalo nalik Kokovim pustolovinama. Priča prati školske prijatelje Gašpera, Chrisa, Jordana i Lanu, ujedinjene u pravoj detektivskoj priči otkrivanja pozadine postanka Zmajskog mosta.

Vjekoslava Huljić

Za razliku od dosad nabrojanih zvijezda, Vjekoslava Huljić u svijetu glazbe nije za mikrofonom ni nekim instrumentom, ona je vješta sa slovima. Još kao dijete postala je dvostruka dobitnica prve nagrade časopisa Dječja iskra, koji joj je dodijelio Zlatno pero za najboljeg mladog književnika, te prve i druge nagrade Modre laste. Mladu publiku zarazila je knjigama bajki i priča 'Čampro' (2000.) i 'Lonac za čarolije' (2007.) te romanima za djecu 'Maksove šumotvorine' (2002.), 'Oči u oči s nebom' (2003.), 'Moj tata je lud za mnom' (2011.), 'Moja baka ima dečka' (2013.), 'Moja sestra je mrak' (2015.) i 'Moji misle da ja lažem' (2016). Njezina lista knjiga za djecu sadrži 11 naslova.

'U kojem god smjeru pero išlo, vodim ga srcem, pisala tekstove za glazbu, romane ili knjige za mlade. Uvijek želim da teme budu zanimljive te da mlade ili stare ljude povučem da im se čita. Trudim se da im bude duhovito, možda izazove suzu ili se zamisle nad nekim temom i uvijek kad govorim o romanima za mlade, moram imati neki problem koji mladi ljudi mogu doživjeti kroz svoje odrastanje, ali ga nekako vežem i uz mame, tate, bake, djedove, pa svi mogu naći nešto zanimljivo u tim romanima. Znam da vole humor i elemente krimića i koliko god se nekad čini da u njima nema izlaza, nekako radnju privedem kraju tako da bude happy end', ispričala je ranije za tportal.

Danijela Martinović

Od početka karijere pjesmama osvaja simpatije i djece, a ona obožavaju njezine slikovnice. Iza splitske pjevačice tri su naslova. Prva slikovnica, nazvana 'Dama', priča je o Dami, malom anđelu koji sanja o životu na Zemlji. Bog joj ostvaruje želju šaljući je na svijet obitelji koja već dugo moli za blagoslov roditeljstva. Dama je presretna zato što joj se ostvaruje želja. Presretan je i par, Nadja i Luka, čiji je život odjednom obasjala i ispunila. U nastavku priče, slikovnicom 'Dama pleše na kiši', Dama uči da treba voljeti i sunce i kišu, kao i sva bića koja susrećemo.

Treća slikovnica Danijele Martinović nazvana je 'Dama, Riko i superpčelac Keko'. 'Često me pitaju kako sam došla na ideju o pisanju dječjih priča, a ja uvijek kažem da ljudi koji su napisali neku knjigu kažu da je ona njih pronašla, da je morala biti napisana. Tako i ja mislim da je Dama pronašla mene, a ne ja nju. Ona je plod moje velike ljubavi prema anđelima i djeci', rekla je pjevačica svojedobno.

Jelena Veljača

Glumica, producentica i aktivistica Jelena Veljača i ilustratorica Ana Tevšić Nauković u listopadu 2020. predstavile su slikovnicu nazvanu 'Princeza Čučkolina'. Nastala je u razdoblju u kojem je autorica Jelena Veljača počela izmišljati priče za svoje dijete koje sada ima pet godina. 'Zapravo je nastala iz zezancije, nalik onoj koju svi roditelji imaju: 'mama salama, tata salata' - jedna gotovo uobičajena rima koju sam upakirala u priču namijenjenu svima', ispričala je za Glas Istre. Dodala je da je riječ o priči o svoj djeci koja su 'drugačija' ili odrastaju 'drugačije' te da 'sanja o svijetu u kojem će se različitosti slaviti i u kojem će one biti alat osnaživanja i samoosnaženja, a ne prostor stigmatizacije i traume'.

Slavko Sobin

Deset godina otkad je napisao predstavu 'Šapice', koja je osvojila najmlađu publiku, bezvremenska priča o prijateljstvu dobila je i svoje ukoričeno izdanje. Riječ je o poučnoj priči o toleranciji i prihvaćanju drugačijih, o važnim stvarima koje treba naučiti u najranijoj dobi. Kad se jednog dana na ulici sretnu dva psa - jedan mali, ulični, ničiji i sretan onim što nema i jedan kućni, dobro odgojeni, nezadovoljan onim što ima - bit će to početak velikog prijateljstva…

'Nije to sad bila moja želja da je izdam, to je bila više želja mojih roditelja, pa je to moj poklon njima. I mislio sam da mi to sad ne znači toliko. I neki dan kad sam je primio, kad mi je došla i kad sam je uzeo u ruke, baš sam se fino isplakao zato što je to ipak proces od više godina. Mislim, nije to sad roman od 800 stranica, nastala je u nekoliko dana, u jedno dva, tri popodneva, ali je dugo trajao taj proces od pisanja do izdavanja', ispričao je glumac za IN Magazin.

Arsen Dedić autor je i krasne zbirke dječjih pjesama pod nazivom 'Dječje oči', objavljene uz popratni CD, a knjigu je napisao i nekadašnji voditelj Siniša Cmrk. Nekadašnja premijerka Jadranka Kosor željela se pričom 'Dobar dan, kako ste?' približiti predškolskoj djeci i naučiti ih kako trebaju graditi dobre međuljudske odnose s ukućanima, ali i drugim ljudima. Kroz priče o obitelji Pepić željela je potaknuti dječje razmišljanje o tome kako je lijepo biti pristojan i pažljiv prema nekome. Mirela Holy je pak napisala prvi fantasy roman za mlade 'Kraljevstvo Onkraja' o odrastanju i prihvaćanju sebe, a autorica je i jedne od šest ekoslikovnica, serijala pod nazivom 'Car Edgar: održivo gospodarenje otpadom', nastalog u projektu crikveničke knjižnice s glavnim likom – knjižničnim mačkom Edgarom.