Hollywood je uzdrman kontroverzom koja prati film 'Priča završava s nama', u čijem se središtu nalaze redatelj Justin Baldoni i glumica Blake Lively. Ono što je počelo kao uobičajena filmska produkcija pretvorilo se u sukob koji postavlja pitanja o granicama između vjerskih praksi i profesionalnog ponašanja u vremenu nakon pokreta #MeToo
Hollywood je potresen sukobom na snimanju filma 'Priča završava s nama' između redatelja Justina Baldonija i glumice Blake Lively. Iza kulisa se šuška da su se Baldonijeva vjerska uvjerenja sukobila s modernim holivudskim etosom, a drugi smatraju da je ovo samo još jedan slučaj zlouporabe moći na radnom mjestu. Ipak, ovo baca sasvim novo svjetlo na ono što je bio jedan od najpomnije istraženih i polarizirajućih javnih sukoba u nedavnoj povijesti Hollywooda.
Baldonijevo ponašanje je ukorijenjeno u vjeri?
Baldoni je predani sljedbenik bahaizma, a koji promiče jedinstvo čovječanstva, ravnopravnost spolova i univerzalizam. Njegova produkcijska kuća Wayfarer Studios, koju je osnovao s milijarderom Steveom Sarowitzem, također pripadnikom te vjere, nastoji stvarati 'svrhom vođen' sadržaj. Prema izvorima, Baldoni je na setu filma 'Priča završava s nama' često dijelio svoje vjerske stavove i prakticirao neobične metode izgradnje tima, što je izazvalo nelagodu kod nekih članova ekipe.
Lively je podnijela tužbu protiv Baldonija i njegova partnera Jameyja Heatha, optužujući ih za neprofesionalno i seksualno neprikladno ponašanje na setu. Navodno je bila uznemirena zbog Baldonijeva ponašanja, uključujući njegovo navodno ulaženje u njezin prostor dok je dojila i korištenje seksualno eksplicitnog jezika.
Podijeljeni Hollywood
Sukob je podijelio Hollywood, a mnogi su stali na stranu Lively, smatrajući da je ovo još jedan primjer zlouporabe moći u industriji. S druge strane, Baldonijevi pristaše tvrde da je on žrtva nesporazuma i da su njegove vjerske prakse pogrešno protumačene.
Proteklih tjedana Hollywood Reporter intervjuirao je brojne Baldonijeve prijatelje i bivše kolege te bahaiste kako bi se doznalo je li i kako ova religija možda nenamjerno pridonijela takvoj situaciji. Baldoni — čiji su se otac, irski katolik, i majka Aškenazi Židovka preobratili na bahaizam prije nego što je rođen i odrastao u Kaliforniji — nije tajio svoju predanost toj vjeri, a ona se temelji na pojmovima čovječnosti, univerzalizma i rodne ravnopravnosti. Ono što je također jasno iz razgovora s ljudima u njegovom okruženju jest da Baldoni ima jedinstven način komuniciranja i ponašanja, a velik dio toga definiran je tonom njegove religije. Njegove jedinstvene manire ponekad su dolazile u sukob s trenutnim etosom Hollywooda jer je u svjetlu pokreta #MeToo i Black Lives Matter te pandemije covida postao mnogo krući, ujednačeniji i snažnije nadziran.
Baldonijev pristup režiji, duboko ukorijenjen u njegovoj vjeri, izazvao je nelagodu kod nekih članova ekipe. No priča bi mogla biti dosta složenija od jednostavnog sukoba. Kada se analizira kroz prizmu vjere koja ima snažnu mističnu komponentu, barem neki dijelovi ovog spora počinju imati više smisla.
Tako je izvor blizak produkciji komentirao: 'Justin kojeg poznajem nije sposoban učiniti stvari za koje ga se optužuje jer se on uistinu vidi kao feminist. Ali Blake je očito bila zgrožena. Iskreno osjećam da je to bila savršena oluja dviju suprotstavljenih osobnosti.'
Sljedbenici bahaizma
Wayfarer Studios osnovali su 2019. godine Baldoni i milijarder Sarowitz, još jedan sljedbenik te vjere, a koji je uložio 125 milijuna dolara u neovisni produkcijski studio kojem je cilj proizvoditi 'svrhom vođen' sadržaj. Sarowitz, koji je stekao bogatstvo kao predsjednik softverske tvrtke Paylocity, relativno je nov u industriji zabave. Njegov prvi produkcijski projekt 2018. godine bio je 'The Gate: Dawn of the Baha'i Faith', dokudrama o osnivanju njegove religije.
'Ja sam novac, a on je slava', rekao je Sarowitz o svom partnerstvu s Baldonijem u nedavnom intervjuu za Inspired Insider. Osim njih, predsjednik Wayfarera, Heath, također je bahaist, kao i nekoliko drugih zaposlenika. 'Mislimo da smo ljudska obitelj', rekao je Sarowitz za Inspired Insider. 'Nije da želimo da svi budu bahaisti. Želimo samo širiti ova učenja o jedinstvu. I to je ono što radi Wayfarer.'
Kada Baldoni i Wayfarerovi rukovoditelji održavaju sastanke, često počinju tako što traže od sudionika da idu oko stola i podijele nešto privatno, nešto što im donosi 'radost' i nema nikakve veze s njihovim poslovima ili karijerom. U određenim profesionalnim krugovima - kao što su, recimo, oni instruktora joge i doula - ovakva vrsta razbijanja leda možda bi bila dobrodošla. Ali među agentima s malo vremena, odvjetnicima u industriji zabave i studijskim rukovoditeljima - ljudima koji nisu baš poznati po svojim osjećajnim metodama - gesta ove prirode dolazi s rizicima.
Jedna od najrasprostranjenijih religija na svijetu
Bahaizam je nastao na području Irana u 19. stoljeću, a sada ima između pet i osam milijuna sljedbenika i prisutan je u više od 230 zemalja, što ga čini jednom od najrasprostranjenijih religija u svijetu. Bahaistička zajednica u Los Angelesu ima oko 3000 članova, što je čini najvećom u SAD-u. Unutar industrije zabave postoji njezina mala, ali glasna jedinica.
Tijekom povijesti pripadnici bahaizma suočavali su se sa sustavnom represijom, osobito u Iranu, gdje se uhićuju i zatvaraju. U toj vjeri nema stvarne hijerarhije; nema papa, svećenika ili klera. Umjesto toga se oslanjaju na izabrana tijela poznata kao 'duhovne skupštine', a one su zadužene za upravljanje. Prema Zackeryju Heernu, koji je bahaist i profesor povijesti s fokusom na religiju na Državnom sveučilištu Idaho, nedostatak klera ili svećenstva omogućuje ogromnu količinu fleksibilnosti u tumačenju svetih tekstova.
Ipak, postoji strog interni kodeks. Središnji principi uključuju pomirenje vjerskog uvjerenja sa znanošću i strogu jednakost među muškarcima i ženama. Predbračni seks je zabranjen, kao i konzumacija alkohola ili droga, a molitva, post i meditacija su glavni rituali.
Različite reakcije
Baldonijeve vjerske prakse na setu izazvale su različite reakcije. Tako je jedna od izvršnih producentica izrazila svoju frustraciju: 'U glavi sam bila kao - 'žao mi je, jesmo li u j***** Café Gratitude?' Zašto namećete svoju kulturu na sastanku koji se održava u našim uredima? Ne mogu točno objasniti zašto, ali sam se zbog tih praksi osjećala vrlo nelagodno.'
S druge strane, neki suradnici cijene Baldonijev pristup. Tako izvor sa snimanja njegovog prethodnog filma 'Five Feet Apart' kaže: 'Nikada nisam radio s muškim redateljem koji je bio toliko zabrinut za emocionalno i mentalno blagostanje svih sudionika. Postojala je otvorenost i emocionalnost u njegovom stilu koja bi bila tipičnija za ženu.'
Sukob je eskalirao do te mjere da je Lively zaprijetila napuštanjem projekta ako joj se ne ispuni lista od 30 zahtjeva. Ova situacija podijelila je Hollywood, s mnogima koji staju na njezinu stranu, a drugi brane Baldonija.
Kako se navodi, čak i prije filma 'Priča završava s nama' Baldoni se nije bojao ubaciti elemente svoje religije na set. 'Puno je pričao o svojoj religiji', kaže izvor koji je radio na romantičnoj drami o odrastanju iz 2019. godine 'Five Feet Apart', a koju je Baldoni režirao. 'Ovo je imalo nijanse scijentologije, ali s manje istaknutosti i ljudi koji lebde u svakom trenutku.'
Izražena prisutnost vjere na setu
Budući da Baldoni nije samo režirao film 'Priča završava s nama', već ga je i producirao kroz Wayfarer, bahaizam je bio još izraženiji na setu tijekom produkcije. Prvog dana snimanja nekoliko članova ekipe sudjelovalo je u bahaističkoj molitvi, prema izvoru. Drugi izvori izvještavaju da bi Baldoni često 'tražio Božje vodstvo' prije donošenja velikih kreativnih odluka. Dva druga izvora primijetila su da je bilo neobično puno fizičkog kontakta u obliku grljenja među članovima ekipe.
Tužba Lively ne spominje izričito bahaizam imenom, ali su redateljeve vjerske sklonosti vodile mnoge odluke koje su donesene na setu. Prema njezinoj tužbi, 'uzbunila' se kada je saznala da je Adam Mondschein, nepoznati glumac kojeg je Baldoni angažirao kao liječnika u intimnoj sceni u kojoj njezin lik rađa, bio Baldonijev 'najbolji prijatelj'. Ispostavilo se da je Mondschein bio više od toga. On je također pripadnik bahaizma, čije je najveće prethodno pojavljivanje bilo u filmu 'The Gate: Dawn of the Baha'i Faith'.
U svojoj tužbi također je optužila Baldonija da je tvrdio da 'može razgovarati s mrtvima' i obavijestio ju je da je razgovarao s njezinim pokojnim ocem, a koji je umro 2021. To se poklapa s videopredavanjem iz 2017., koje je Baldoni održao kao dio serije učenja bahaizma pod nazivom 'What if Birth and Death Are Actually the Same?'. Također je u intervjuima spomenuo svoj interes za zagrobni život. 'Ljudi koji nas najviše vole, a više nisu ovdje, samo nas vode na ove prekrasne načine', rekao je Baldoni u podcastu 'Gent's Talk'. 'Tako često mogu osjetiti lagano gurkanje.'
Kao redatelj i zvijezda filma 'Priča završava s nama', čija je produkcijska kuća financirala film, Baldoni je svakako imao priličnu količinu moći. Ali on nije A-lista. Naravno, proslavio se u televizijskoj seriji 'Jane the Virgin', a od tada je režirao tri igrana filma, epizodu serije 'Jane the Virgin' i kratke dokumentarne filmove. Lively je, s druge strane, filmska zvijezda već više od desetljeća. Ona je na užem popisu glumica dovoljno istaknutih da uvjere studio da odobri projekt, a sa suprugom Ryanom Reynoldsom, jednim od najisplativijih glumaca koji danas rade u Hollywoodu, čini jedan od najsnažnijih parova u industriji.
Ali stvarnost je takva da su Lively i Reynolds zaključani u bitki u kojoj se obje strane vide kao oštećeni autsajderi. Lively je podijelila s prijateljima da ovo smatra borbom koja je veća od nje, onom koja će se vjerojatno pamtiti kao iskra koja je zapalila sljedeće poglavlje pokreta #MeToo. S druge strane je milijarder producent, novak filmski redatelj i mala skupina zaposlenika, ujedno sljedbenika bahaizma, koji vjeruju da žive u skladu s moralnim kodeksom svoje vjere. Mogu li oboje biti u pravu?
Dok se industrija bori s ovim sukobom, postavlja se ključno pitanje: Je li ovo slučaj kulturnog nesporazuma ili stvarnog kršenja profesionalnih normi? Odgovor na to pitanje mogao bi imati dalekosežne posljedice za budućnost Hollywooda i način na koji se industrija nosi s raznolikošću vjerskih i kulturnih praksi na radnom mjestu.