Napustio nas je jedan od najvećih filmskih redatelja s ovih prostora, koji je trajno i zauvijek oblikovao jugoslavensku i hrvatsku kinematografiju
'Naš član gospodin Bulajić bio je sve donedavno dobrog zdravlja, ali se nije uspio izboriti s kratkom bolesti, pa je umro jučer predvečer u Zagrebu', potvrdili su za Hinu iz Društva hrvatskih filmskih redatelja da je preminuo Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih redatelja, čija je 'Bitka na Neretvi' bila nominirana za Oscara, a plakat za film radio je ni manje ni više nego slavni Picasso.
Bulajić je rođen 22. ožujka 1928. u mjestašcu Vilusi, na pola puta od Trebinja do Nikšića, da bi potom s roditeljima Miljkom i Ljubicom te braćom Đorđem i Stevanom, sve do izbijanja 2. svjetskog rata, živio u Sarajevu, nakon čega su se vratili u rodne Viluse.
Pridružili su se 13. srpnja 1941. 'ustanicima' koji su se borili protiv 'okupatora i narodnih izdajnika', a u ratu je izgubio najstarijeg brata Đorđa. Srednju školu završio je u Sarajevu, a nakon rata svoje je mjesto pronašao u Domu JNA u Zagrebu, gdje se počeo zanimati za kinematografiju, pa je upisao filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu, asistirajući velikanima poput Federica Fellinija i Vittorija De Sice.
Redateljsku karijeru započeo je kratkim filmovima 'Kamen i more' i 'Brod lutalica', a prvi dugometražni film 'Vlak bez voznog reda' snimio je 1959. U bogatoj karijeri njegovi su filmovi ostavili trag na generacijama. 'Kozara' i 'Atentat u Sarajevu' su s 'Bitkom na Neretvi' na vrhu liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.
Tijekom godina dobio je i brojne nagrade, od Zlatnog lava u Veneciji, Zlatne nimfe u Monte Carlu, nagrada za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu do nekoliko Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli.