Misli korisnik s community portala Tribina.hr Mac316, koji niti sam nije mogao vjerovati koliki utjecaj na javnu percepciju je imao komentator susreta Hrvatska-Danska:

'Ako bi za ozbiljno uzeli komentare Drage Ćosića, Hrvatska je trebala pobijediti otprilike 40:7. Je li omjer kvalitete na terenu zaista bio takav da bi opravdao takvu hrvatsku 'dominaciju'? Ćosić je kroz cijelu utakmicu uporno gurao tezu da se naši igrači isključuju kao na traci, a da su Danci pošteđeni isključenja i za najgore brutalnosti. Kad je krajem utakmice konačno bacio pogled na statistiku, vidio je da je broj isključenja potpuno jednak, ali ni to nije spriječilo razvoj nove teorije koja kaže; iako je broj isključenja isti 'jasno je da su suci naša isključenja perfidno rasporedili tako da nam ne dozvole pobijediti'. Kako su to uspjeli, kojim instrumentima, to Ćosić nije objasnio, zaključak je da se to dogodilo jednostavno zato što je tako. Pa nek 'internet kritičari' prigovaraju ako žele.

Ovo je ono s čim ja imam problem; nakon utakmice sam pričao s poznanicima koji ne prate sport pa ni rukomet, ali pogledaju bitne utakmice kad se igraju, čisto iz društvenog značaja. Svi od reda imali su samo jednu poruku - 'suci su nas pokrali'. Govorimo o ljudima koji ne znaju ni rukometna pravila i jedini 'opinion maker' tijekom tih 60 minuta u kojima prate sport im je glas s ekrana, u ovom slučaju Ćosić. Nakon što odslušaju njega naravno da ne mogu misliti išta drugo jer im u prijenosu nikakva druga informacija o rukometu nije pružena. I onda se fama razvija, pola Hrvatske koja ništa inače ne zna o rukometu bruji o 'zlim sucima'. Ako glas s državne televizije ne može ponuditi ništa drugo osim 'kafanskih' parola onda ja imam za HRT otprilike 20-30 poznanika koji bi Ćosićev posao jednako dobro radili, a siguran sam da bi pristali na manju plaću. Za razmisliti!

I uopće nije problem biti navijač, jasno je da kad igra državna momčad da ni komentator nije objektivan. Ali, postoji razlika između biti subjektivan i navijač ili otvoreno fabricirati događaje da bi se stvarali neki alibiji. Ne, Danska nije bila ništa grublja od Hrvatske. Hrvati lupaju jednako u obrani, jednako vuku, jednako laktare i jednako im ruke odlete prema licu protivnika. Hrvati i jednako ili čak i više se brane iz prostora što su usporene snimke više nego jednom pokazale. Rukomet je takav sport u kojem je nemoguće sve suditi jer se ne vidi, a suci imaju ogromnu slobodu odlučivanja. Ali, jučer tu slobodu nisu koristili da bi poklonili Dancima pobjedu, a to je ideja koju je Čosić uporno htio provući kroz utakmicu.

'Gospodo draga...', 'Pa šta je ovo??', 'Neka ih pustimo u finale ako moraju tamo ići...', 'Neka se nitko ne naljuti, ali moram ovo reći...' i slični komentari ne spadaju u profesionalni sportski prijenos na televiziji. Pogotovo ne u utakmici u kojoj ništa od navedenog nije prenaglašeno.

Kolega s kojim sam razgovarao gledao je utakmicu preko kanala Sport1, njemačke televizije, gdje utakmicu komentira između ostalog i slavni rukometaš Stefan Kretzschmar. Nakon odgledane utakmice u društvu njemačkih komentatora, kako sam tvrdi, nije mu bilo ni na kraj pameti da kontroverze oko suđenja uopće postoje. Čovjek je danas zbunjen kad lista portale i čita izjave i igrača i navijača. Maksimum što se na Sport1 moglo čuti je da je previd bilo suđeno isključenje Čupiću za nehotičnu nogu i nekoliko nesuđenih, pretežno naših, obrana iz prostora. Ostatak utakmice se na Sport1 komentirao, gle čuda, rukomet. Meni, s druge strane, nije nikakvo iznenađenje paljba koja se danas vrši po sucima utakmice jer sam imao blagoslov pratiti prijenos vođen 'poznavateljem istine' Dragom Ćosićem.