Studiju je za potrebe Ministarstva izradio Institut za javne financije, a njezinu je izradu iniciralo Nacionalno vijeće za sport, najviše savjetodavno tijelo koje se brine za razvoj i kvalitetu sporta u Republici Hrvatskoj.

Sa stajališta razvoja sporta u Republici Hrvatskoj navedena studija ima posebno značenje jer postoji visok stupanj korelacije između izdašnosti izvora financiranja, njihove raspodjele i ostvarenih sportskih rezultata, ne samo u vrhunskom nego u svim segmentima sporta.

'Uza Zakon o sportskoj inspekciji, te studiju Treneri i stručni poslovi u hrvatskome sportu, ova studija predstavlja temelj za izradu strategije razvoja sporta, djelatnosti od posebnoga državnog utjecaja,' istaknuo je na predstavljanju ministar dr. sc. Željko Jovanović. Dodao je kako proteklih godina u području sporta nije postojala financijska disciplina, više se trošilo nego što se zarađivalo, samo u 2011. godini rashodi su za 174 milijuna kuna premašili prihode, a u sportskim savezima vladao je kaos.

'Ova studija trebala bi biti temelj za uvođenje reda, za transparentniji i učinkovitiji sustav organiziranja i financiranja sporta. Njome želimo otvoriti javnu raspravu za izradu strategije razvoja sporta,' naglasio je ministar te istaknuo kako je Ministarstvo u proračunu za iduću godinu osiguralo više novca za školski i sveučilišni sport jer, kako je rekao, upravo on predstavlja bazu za stvaranje vrhunskih sportaša.

Studiju, koja se može u cjelini pročitati na web stranicama MZOS-a, predstavila je Danijela Kuliš, voditeljica projekta. O važnosti studije govorila je i ravnateljica Instituta Katarina Ott.

Zamjenik ministra financija, Boris Lalovac, rekao je kako dokument otvara mnogobrojna pitanja vezana uz kontrolu nad novčanim tokovima u području sporta na koja moramo dati odgovore.

'U nama ćete u tome imati partnera,' izjavio je Lalovac. Dr. sc. Zrinko Čustonja s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jedan od autora studije izjavio je kako je zadaća čelnih ljudi u sportu stvoriti proizvod koji će hrvatski građani biti spremni platiti. Sport u Europskoj uniji najvećim dijelom financiraju građani (oko 65%) dok Hrvatska u ovom trenutku ima sport koji financira država i to predstavlja jedan od ključnih problema sporta koji još nije prošao transformaciju iz socijalizma u kapitalizam.

S njegovom izjavom nije se složio pomoćnik ministra za sport, Petar Skansi. On smatra da u današnjim uvjetima samo država može osigurati sportske rezultate, ali nemali iznos od 2,2 milijarde kuna namijenjen financiranju sporta potrebno je dobro distribuirati i centralizirati te trošiti racionalno i transparentno, prenosi mzos.hr