Kad je ne tako davno američka osiguravateljska tvrtka AIG otkazala sponzorstvo Manchester Unitedu, aktualnim nogometnim prvacima Europe, malo tko se zabrinuo. Štoviše, iz kluba je novinarima podijeljen dopis u kojem je stajala prilično bahata izjava kako 'crveni vragovi' neće imati problema nadoknaditi tih 50-ak milijuna funti, koliko je iznosio višegodišnji ugovor s tvrtkom kojoj je prijetio stečaj. No vrlo brzo nakon toga i Manchester United i sportski svijet itekako su se zabrinuli.

Sponzori su odjednom, pritisnuti svjetskom krizom i recesijom, počeli otkazivati sponzorske ugovore čak i po cijenu plaćanja velikih kamata i penala. Novih, velikih tvrtki koje bi spremno zauzele mjesto konkurencije bilo je sve manje i sustav se počeo urušavati. Klubovi s istoka, mahom iz Ukrajine i Rusije, suočili su se s nepremostivim problemima jer su tamošnja ulaganja bila enormno velika, klubovi sa zapada nastojali su nadoknaditi jednog velikog sponzora s više malih, no konkretnog rješenja nije bilo. Štoviše, mnogi nogometni i košarkaški klubovi smanjivali su svoje budžete doslovce u posljednji trenutak, a da je vrag odnio šalu, pokazao je sport u kojem se u sponzorskom smislu zrcale gotovo sve vrste industrije: auto moto sport.

Prvo je autoindustrija počela izlaziti iz relija i motociklizma, da bi problem eskalirao u Formuli 1 kao najbogatijem i najspektakularnijem auto moto sportu. Proizvođači poput Renaulta i Honde zapali su u financijske probleme, veliki sponzori, ponajprije banke, posve su se povukli iz cirkusa, pa tako u sezoni koja počinje za manje od dva tjedna nećemo ni na bolidima ni uz stazu vidjeti imena poput Credit Suisse, Dell, ING, Royal Bank of Scotland, Petrobras, Lenovo, Baugur… Usput, koliko je pogođena Formula 1, svjedoči podatak da su zbog financijskih problema Velike nagrade Francuske (Magny Cours) i Kanade (Montreal) odustale od organizacije. Tako nešto bilo je nezamislivo još prije samo pola godine.

Sportski svijet je, dakle, u velikim financijskim problemima. No, kako je u Hrvatskoj? Događa li se i u Lijepoj Našoj egzodus sponzora, propadaju li klubovi i koliki je uopće faktor sponzorstva u odnosu na pomoć države?

Alternativni scenariji HOO-a
Hrvatski olimpijski odbor krovna je sportska institucija koja se financira mahom iz državnog proračuna. U tom smislu bilo bi logično, kad već država 'steže remen', a ministar financija javno poziva sve institucije da znatno smanje troškove, da i HOO ima problema s financiranjem. No čini se da tomu nije tako. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša  na temu recesije i sporta kazao nam je kako je institucija koju vodi spremna i na rezove, ali njih dosad nije bilo, niti su najavljeni.

'Što se tiče HOO-a, država i sponzori za sada normalno i bez bitnih problema izvršavaju svoje financijske obveze što omogućuje da se sve planirane sportske aktivnosti, međunarodna natjecanja, nastupi i pripreme sportaša, stipendije, razvojni programi za sportaše i program sufinanciranja rada trenera, uredno financiraju. No budući da je hrvatski sport dio ukupnih kretanja u Republici Hrvatskoj, nedvojbeno je da će se recesija odraziti i na taj segment društva te da će i sport i sportaši biti u situaciji da podnesu određene žrtve kao i svi drugi građani. U tom smislu HOO ima razrađene alternativne scenarije i prioritete, a sve u funkciji da se temeljni zadaci djelovanja i interesi sportaša zaštite. Ako dođe do značajnijeg smanjivanja na prihodovnoj strani, tada će se i proračun HOO-a adekvatno umanjiti, no držimo da sve svi navedeni programi moraju financirati pa makar i u smanjenom obimu; moraju omogućiti sportašima redovito nastupanje. Smatramo da je naš model financiranja dobar i u skladu s mogućnostima države, tako da nema potrebe za promjenom, već će se on prilagođavati okolnostima u društvu i državi, i to kroz program štednje na onim stavkama koje nisu vitalne za obavljanje temeljnih funkcija', kaže Mateša za tportal.

Zanimljivo, o problemu (pre)velikih davanja nije se dosad raspravljalo ni u Hrvatskoj elektroprivredi koja je dužna kao državna tvrtka pomagati sport.

'Naša praksa je ne odavati vrijednost sponzoriranja, pa shvatite da o konkretnim iznosima ne mogu govoriti, no zasad vam mogu kazati da radimo na antirecesijskom programu. Hoće li on uključivati i smanjivanje sponzorstava klubovima, još ne znamo, no u svakom slučaju, kad taj program bude izrađen, mi ćemo obavijestiti javnost o njegovu sadržaju', kazao nam je Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a čiji logo na dresovima među ostalima nose i nogometaši Dinama i rukometaši Zagreba.

INA i TELE 2 nepopustljivi
INA je, pak, zastupljena u većini sportova, davanja te tvrtke u sport su velika, no ponovno ostaje nepoznanica koliko. Sektor korporativnih komunikacija INA-e na naša pitanja o problemu eventualnog smanjivanja sponzorstava odgovorio je tek šturim pismom, iz kojeg je posve nepoznata politika te tvrtke na temu recesije i sporta.

'INA je značajan sponzor svih segmenata hrvatskog društva, pa tako i sporta. Budžet za sponzorstva za 2009.  je napravljen, no nemamo posebno izdvojena sredstva po kategorijama. Isto tako, budući da su sponzorski ugovori poslovna tajna, ne možemo govoriti o točnom iznosu sredstava izdvojenih za sportska sponzorstva u prošloj godini, ali možemo napomenuti da se radi o višemilijunskom iznosu. INA će i dalje ulagati sponzorska sredstva u različite projekte, ovisno o svojim interesima, vodeći pritom računa i o ukupnoj gospodarskoj situaciji', stoji u priopćenju.

Iz toga možemo zaključiti da naša naftna kompanija također ne razmišlja o smanjivanju, a još manje o povlačenju svog novca uloženog u promociju kroz sport.

Jedina tvrtka koja je na naš upit o eventualnom smanjenju sponzorstava odgovorila potvrdno, bila je Croatia osiguranje. U najvećoj osiguravateljskoj kući u državi zaista razmišljaju o smanjenju novca namijenjenog klubovima, no nažalost nismo dobili konkretan odgovor na koje se sportove i klubove smanjenje i odnosi: 'Mjere štednje i smanjenja neproduktivnih troškova koje je Uprava prezentirala Vladi RH uključuju i smanjenje troškova promidžbe. Stoga će u ovoj godini znatno biti umanjeni iznosi koje ćemo izdvojiti za sportska sponzorstva.'

Priča oko izlaska TELE 2 iz hrvatskog rukometa, pogotovo iz Hrvatskog rukometnog saveza, ipak se ispostavila kao obično naklapanje ulice. Četverogodišnji ugovor još je na snazi, a o njegovu produljenju, kazali su nam u tom mobilnom operateru, pregovarat će se kad dođe vrijeme. Jasno, vrijednost ugovora dio je poslovne diskrecije.

T-Com ostaje u nogometu
Najpoznatiji domaći ulagač u nogomet, T-Com, čije ime se nalazi i u imenu najelitnijeg domaćeg nogometnog natjecanja, i dalje čvrsto stoji uz reprezentaciju i Ligu. Štoviše, ugovori nisu potpisani na kratak rok, nego postoji vizija ulaganja i sponzoriranja na 'duge staze'.

'Marketing plan T-Coma, koji uključuje i sponzorsku strategiju te alokaciju budžeta za 2009. godinu, napravljen je i odobren krajem prošle godine, a u skladu je s poslovnom strategijom cijele tvrtke. Tako T-Com nije smanjio svoje sponzorske ugovore, štoviše, većina njih je potpisana na dulji rok od nekoliko godina. Jedina izmjena u ovoj godini je fokusiranje na sponzorstvo Prve HNL i HNS-a, za razliku od dosadašnjeg praćenja pojedinačnih klubova, što nije ni u kom slučaju povezano s recesijom. Strateška odrednica cijele DT grupe, koje smo član, dugoročno je ulaganje u sport, točnije nogomet, te ćemo i u bliskoj budućnosti nastaviti s marketinškim aktivnostima u toj domeni', kazala nam je Marijana Prpić, direktorica u Podsektoru za marketinške komunikacije T-HT-a.

Sličnih primjera u Lijepo Našoj ima još puno. Gotovo je nemoguće nabrojati sve sponzore koji financiraju hrvatski sport, no ne možemo se sjetiti da je ijedan klub u javnost izašao s podatkom da su mu sponzorstva ukinuta ili bar smanjena, što dovodi do zaključka da u Hrvatskoj zaista problema nema. Štoviše, već sada se u klubovima rade projekcije proračuna za nadolazeću sezonu i nitko ne govori o smanjenju troškova. Jesu li financijski pokloni države, gradova i županija dovoljno veliki za apetite naših klubova, nemoguće je saznati jer to ponovno zadire u poslovanje koje je u pravilu tajna.

No činjenica je da će Zagrebački holding ponovno 'šakom i kapom' darivati Dinamo, Cibonu i još neke zagrebačke klubove, da će Vodovod, HEP i ostale domaće tvrtke po slovu zakona morati plaćati ispunjavanje bizarnih želja čelnika naših klubova, koji ne prežu od kupnje 'bijesnih' automobila, odlazaka u šoping, a zauzvrat ljubiteljima sporta nerijetko vraćaju slabu kvalitetu u sportskoj areni. Recesija, dakle, (još) nije zakucala na vrata hrvatskog sporta, a kako će se odraziti na poslovanje naših klubova kad jednom stigne, bolje je ni ne zamišljati. Očito je malo tko ozbiljno razmišljao o tom problemu.