Radi usporedbe naveo je da bi, nasuprot tome, za rušenje maksimirskog stadiona, izgradnju zamjenskog (40 milijuna eura) te izgradnja novog u Maksimiru stajalo ukupno 400 milijuna eura.

Za razliku od nekoliko stotina milijuna eura moglo bi se u Zagrebu izgraditi 50-tak dječjih vrtića ili škola, pa je Njirić upitao što su građani radije spremni financirati u uvjetima gospodarske krize.

Podsjetio je na kronolgiju zbivanja oko neodržavanje referenduma oko maksimirskog stadiona, napominjući da je u lipnju 2008. raspisan natječaj i da su očekivali da će Grad naručiti troškovnik.

Kako to nije učinjeno, naručili su troškovnik od renomirane građevinske tvrtke, koja želi ostati anonimna (budući se želi kandidirati na eventualnom budućem natječaju) prema kojem je ukupan trošak izgradnje maksimirskog stadiona 400 milijuna eura, rekao je Njirić.

Također je naglasio je da je lokacija Kajzerica bolje rješenje i po kriterijima UEFE, zbog prometnog pristupa, prepoznatljivosti simbola ('plavi vulkan' - vanjska oplata u prepoznatljivoj zagrebačkoj plavoj boji), funkcionalnosti, a pri gradnji bi se koristili najsuvremeniji materijali i poštovali najviši ekološki standardi. Rješenje je primjereno hrvatskim uvjetima, okolnostima i potrebama, rekao je Njirić, napominjući da bi izgradnja trajala dvije godine.

Odgovarajući na novinarski upit Njirić je potvrdio da je radi izgradnje stadiona na Kajzerici potrebno srušiti dva paviljona Zagrebačkog velesajma, a što je uključeno u cijenu od 122 milijuna eura.

Je li sljedeći korak održavanje referenduma ili nešto drugo, odlučit će politika, mišljenja je Njirić.

Njirićev projekt pobjedio je na natječaju kojeg je provelo Društvo arhitetkata Zagreba, ali gradski oci na čelu s gradonačelnikom Milanom bandićem ocijenili su ovaj projekt preavangardnim pa su u obzir za moguću gradnju uzeta i drugoplasirano i trećeplasirano riješenje.