Kopnena invazija Gaze je neizbježna, kaže Al Nadžar, koordinatorica u Centru za razvoj Ma’an, neprofitnoj organizaciji koja radi s drugim organizacijama lokalne zajednice na humanitarnom i gospodarskom razvoju Gaze, dodajući da više nema skloništa u koja bi išla.

Lokalni zdravstveni i humanitarni radnici upozoravaju na nadolazeću humanitarnu krizu. Usluge su u kolapsu. Zadnja preostala elektrana ostala je bez goriva 11. listopada, samo tri dana nakon početka gotovo potpune blokade.

Dana 17. listopada ministarstvo zdravstva u Gazi zatražilo je od ljudi da ponesu svoje preostale osobne zalihe goriva za pumpanje generatora u bolnicama i njihovo održavanje. Nestalo je pitke vode, prema Agenciji UN-a za Palestince, UNRWA, zbog čega su bili primorani piti prljavu bunarsku vodu, piše Wired.

Također, Google je privremeno onemogućio prometne informacije i podatke uživo na svojim aplikacijama Google Maps i Waze u Izraelu, potvrdila je ta tehnološka kompanija u ponedjeljak. Navodno su to učinili na zahtjev izraelske vojske.

S obzirom na to da se situacija na terenu stalno mijenja, društveni mediji su slamka spasa. Ljudi ostaju informirani putem mnoštva videozapisa, tekstualnih objava i glasovnih bilješki, uz službene izjave vladinih agencija. Ali dobivanje informacija unutar Gaze i iznošenje informacija iz nje postalo je sve teže.

Internetske usluge i opskrba strujom poremećene su napadima. Prošlog petka Izrael je najavio da će Gazi ukinuti pristup internetu. Od tada je on dostupan s prekidima. Palestinci i njihovi pristaše tvrde da platforme društvenih medija - osobito Instagram, ključni komunikacijski alat u Gazi - 'zabranjuju', odnosno 'skrivaju' njihov sadržaj te da ga je jako teško pronaći zbog svojevrsne cenzure i algoritama.

Vlasnik Instagrama, tvrtka Meta Platforms, negira da se to događa, nazivajući probleme 'greškom', no nestašica informacija mogla bi produbiti patnju onih koji bježe od borbi ili se nalaze u samom središtu sukoba.

'To još više otežava stupanje u kontakt s voljenima, dobivanje važnih informacija o tome gdje pronaći lijekove, hranu, siguran prolaz - sve to je kritično ograničeno', kaže Deborah Brown, viša istraživačica i zagovornica digitalnih prava iz Human Rights Watcha. 'To također ozbiljno otežava sposobnost novinara i promatrača ljudskih prava da dokumentiraju porast nasilja', dodala je.

Teško je dokazati shadow banning na društvenim mrežama. Ali korisnici diljem svijeta kažu da sve objave koje sadrže palestinski sadržaj ili spominjanje Gaze imaju netipično nizak broj pregleda i angažmana. U nekim slučajevima korisnicima Instagrama nije bilo dopušteno komentirati druge postove, uz skočnu poruku koja je glasila:

'Ograničavamo određene aktivnosti da bismo zaštitili svoju zajednicu. Na temelju vaše upotrebe, ova će vam radnja biti nedostupna do [datum]. Recite nam ako mislite da smo pogriješili.' Meta nije odgovorila na zahtjev za komentar.

U nedjelju je Molly Crabapple, umjetnica i autorica sa sjedištem u New Yorku, podijelila objavu iz televizijske emisije 'Democracy Now!', koja pokriva izraelsku distribuciju oružja doseljenicima na Zapadnoj obali. U roku od dana primila je obavijest u kojoj je pisalo: 'Vaš račun ne može se prikazati osobama koje ga ne prate.' U obavijesti je stajalo da se njezin račun neće pojavljivati u istraživanju, pretraživanju, predloženim korisnicima ili u preporukama na feedu. 'To je opasan pokušaj gušenja informacija', kaže Crabapple.

Neki su korisnici počeli objavljivati savjete i trikove o tome kako zaobići moderiranje i skrivanje takvog sadržaja dodavanjem naljepnica i anketa te korištenjem simbola umjesto slova (p@le$tine, naprimjer), pa čak i hashtaga koji glasi #IStandWithIsrael.

Instagram se 19. listopada ispričao zbog umetanja riječi 'terorist' u opise računa palestinskih korisnika. Meta je bila optužena za cenzuru Palestinaca i 2021., tijekom nasilnih sukoba između policije i palestinskih prosvjednika. Neovisno izvješće kasnije je otkrilo da je platforma imala previše moderiran sadržaj na arapskom i nedovoljno moderiran sadržaj na hebrejskom.

Mona Shtaja, suradnica u Institutu za bliskoistočnu politiku Tahrir te stručnjakinja za digitalna prava koja se nalazi na Zapadnoj obali, kaže da, iako ovaj fenomen nije nov, postaje akutno pitanje u trenucima povećane napetosti. 'Ovaj 'tehnički kvar' se događa samo kada dođe do eskalacije u Palestini. Postoji velika cenzura palestinskog sadržaja', tvrdi.

Uz nepouzdan pristup informacijama, dezinformacije se šire i ljudi su podložni panici, ističe. Prije nekoliko dana proširile su se glasine o skorom potpunom isključenju, zbog čega su se mnogi bojali da neće moći doći do obitelji u inozemstvu ili uputiti apele za pomoć, čineći ionako iscrpljujuću i stresnu situaciju još gorom.

Dok isključenja struje i navodno blokiranje računa ometaju humanitarni rad u Gazi, također sprječavaju njene stanovnike da pokažu svijetu što se događa na terenu. Broj poginulih u Gazi sada je premašio 4200 ljudi, s više od milijun raseljenih, prema Uredu visokog povjerenika UN-a.

Nevladine organizacije Human Rights Watch i Amnesty International tvrde da je Izrael koristio streljivo s bijelim fosforom, čija je uporaba zabranjena u gusto naseljenim područjima, prema međunarodnom humanitarnom pravu. No zbog poremećenog protoka informacija, ljudima izvan Gaze teško je dokumentirati potencijalne ratne zločine i kršenje ljudskih prava.

Laura Albast, viša urednica digitalne strategije u Institutu za palestinske studije, rekla je da je prikupljanje izvještaja iz prve ruke i dokumentiranje uživo ključno za njihov rad. 'Društveni mediji mi to omogućuju. Nažalost, budući da se mnogi istraživači, novinari i obitelji oslanjaju na društvene medije za dokumentiranje i provjeru, stavili smo svoju vjeru u ruke velikih tehnoloških konglomerata', istaknula je.

Ahmed al Samak, slobodni novinar koji je napustio Gazu prije nekoliko mjeseci zbog magisterija u Dublinu u Irskoj, kaže da postaje nevjerojatno teško dobiti vijesti iz udaljenih područja Gaze. Mora se osloniti na Instagram i WhatsApp kako bi saznao što se događa. 'Obični građanin sada je moj glavni izvor informacija. Moji roditelji nemaju internet, pa ako u njihovoj blizini bude jak zračni napad, neću to saznati od novinskih agencija', kaže Al Samak.

S nestankom struje više od tjedan dana, njegovi roditelji moraju izaći i pronaći bilo kakav improvizirani izvor energije - kamion, automobil ili utičnice koje napajaju solarni paneli. Jučer je Al Samak pokušao doći do svojih roditelja, ali nije stupio u kontakt s njima više od dva sata. 'Možete li zamisliti to da zovete roditelje i ne možete ih dobiti?' ističe.

Kad u Gazi počinje padati mrak, ljudi objavljuju oproštaje na Instagramu, pišu svoje osmrtnice kako bi ih ljudi imali po čemu pamtiti. Spominju glad, žeđ i neizvjesnost toga kad će sljedeći put moći razgovarati s vanjskim svijetom, tvrdi Wired.

'Osjećam se sretnom što sam doživjela drugi dan', rekla je Bajan Abusultan, nezavisna novinarka iz Gaze, u jednom od brojnih videa sa svog računa BayanPalestine, u kojima opisuje razvoj događaja. 'Dane provodimo užasnuti noćima, a noć provodimo pitajući se hoćemo li preživjeti i vidjeti još jedan izlazak sunca', navela je.