'U Hrvatskoj trenutačno djeluje tridesetak inkubatora bez jasnih programa. Uglavnom rade kao co-working prostori bez ikakvih programa i edukacije polaznika. Naša ideja je uzeti četiri-pet inkubatora po Hrvatskoj, propisati im program po uzoru na najbolje svjetske inkubatore i jasno dati do znanja ljudima s idejama kome se obratiti u prvom koraku', napisao je u objavi na svom profilu na Facebooku jedan od istaknutih domaćih poslovnih anđela Hrvoje Prpić

Ideja je potakla živahnu raspravu u kojoj je bilo svega, od dobronamjernih kritika i upozorenja do otvorenog protivljenja i optužbi. Pogledajmo o čemu se radi.

Stanje na hrvatskoj startup sceni trenutačno doista karakteriziraju priličan kaos i rascjepkanost. Zadnjih je godina nikao niz inkubatora i akceleratora, dobrim dijelom i kao odgovor na uspješne prve korake startupova poput Farmerona, Rimac Automobila, Bellabeata i drugih. Takva gužva u šesnaestercu lako može otvoriti prostor za manipulacije i zlorabe što svatko razuman želi izbjeći ako je ikako moguće.

S druge strane, država je počela pokazivati pojačano zanimanje za startupove, a i pretendenti na vlast hvataju priključak (iako imaju problema s osnovnim pojmovima). Doduše, pokretanje državnog fonda za rizična ulaganja vrijednog 150 milijuna kuna, najavljeno za početak listopada, još se nije dogodilo. No za nadati je kako od te ideje neće odustati tko god se useli u Banske dvore nakon prebrojavanja glasova ubačenih u glasačke kutije 8. studenog.

Što se samih startupova tiče, mnogi od  njih ne znaju kome se trebaju obratiti s idejom/projektom, a u akceleratore poput Zagrebačkog inkubatora poduzetništva dolaze nedovoljno pripremljeni.

U CRANE-u su uvjereni kako je situacija zrela za konsolidaciju i sređivanje te kako oni u tom procesu trebaju odigrati jednu od ključnih uloga, kao jedina domaća udruga te vrste koja je članica EBAN-a i GBAN-a (europske i svjetske organizacije poslovnih anđela).

Kako to planiraju izvesti? Pa žele uvesti postupak certificiranja poslovnih anđela, inkubatora i startupova kako bi pojednostavili i skratili birokraciju i potakli ulaganja.

Certifikaciju poslovnih anđela obavljao bi upravni odbor CRANE-a po manje-više utvrđenim mjerilima. Da bi bili certificirani, poslovni anđeli morat će imati imovinu za investiranje u iznosu od barem 100 tisuća eura ili tvrtku s višemilijunskim prihodom. Na prve dvije investicije neće dobivati grant kako bi izbjegli pojavu jednokratnih ulaganja. 'Želimo imati trajne članove koji redovno sudjeluju u radu startup zajednice', objasnio je Hrvoje Prpić tportalu.

Cilj je inicijative broj investicija sa sadašnjih desetak godišnje podržati na stotine. Investicije neće morati biti velike: moći će ulagati pet do deset tisuća eura. No poslovni anđeli morat će kontinuirano ulagati kako bi zadržali certifikat.

Razmišljaju i o uvođenju statusa senior i junior poslovnih anđela kako bi ih se razlikovalo po stupnju iskustva. Razmatrali su i proširivanje certificiranja na državne institucije, ali su odustali jer bi time previše zakomplicirali stvari.

S procesom edukacije i certifikacije planiraju krenuti u rujnu iduće godine. Prpić očekuje kako će tijekom prve godine izdati desetak certifikata.

Kao ključne partnere u projektu vide Ministarstvo poduzetništva, HAMAG Bicro, e-student, ZIP, Founders Institute, Core Incubator te nekoliko postojećih inkubatora u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i, vjerojatno, Splitu.

Inkubatore koje će pozvati na uključivanje u projekt birat će po dosadašnjem radu i postignućima. Njih bi certificiralo certificiralo državno tijelo ili agencija, poput Ministarstva poduzetništva ili HAMAG BICRO-a, temeljem programa kojeg će propisati CRANE.

Cilj je do 2017. pokrenuti sustav s četiri inkubatora po dva semestra godišnje i jedan po tri semestra godišnje, koji će izbacivati četiri do osam startupa po semestru, a koji bi bili spremni za ulazak u akcelerator razine na kojoj je sad ZIP.

Do 2017. bi ih mogli imati spremnih 80, do 2020. i tristotinjak startupova koji ne bi bili nužno tehnološki. Bit će dovoljno ako poslovanje mogu skalirati na svjetsku razinu.

Pokaže li se sustav uspješnim, Prpić procjenjuje kako će biti moguće udvostručiti ili utrostručiti broj inkubatora u razmjerno kratkom razdoblju.

Proces certifikacije startupova nije još do kraja razrađen, no trebao bi biti što jednostavniji i jeftiniji. Tako bi startup certifikat stekao automatski savladavanjem programa u certificiranom inkubatoru, kao i primanjem u akcelerator više razine (kao što su ZIP, Core Incubator, ABC akcelerator u Ljubljani, hub:raum u Krakowu, LauncHub, Eleven...)

Prpić je uvjeren kako će uspješno uspostavljanje i funkcioniranje ovakvog sustava dovesti do eksplozije investicija jer će pojednostaviti postupak dodjeljivanja državnih sredstava startupovima, ali i pripremiti teren za najavljene porezne olakšice za poslovne anđele tako što bi ga pojednostavili po uzoru na Veliku Britaniju.

'Porezne olakšice velik su poticaj investitorima. Primjerice, u Turskoj poslovni anđeo ima stopu od čak 75 posto oslobođenja poreza na dobit ako investira u startup. To je cilj prema kojem želimo ići', zaključuje Prpić.