Autori studije, Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić, ističu da je u tri godine polaganja mature došlo do značajnih promjena u strukturi pristupnika koji odabiru osnovnu i višu razinu ispita. Naime, broj učenika iz gimnazija koji odabiru višu razinu ispita državne mature iz matematike značajno se povećao. Prošle godine je 56% gimnazijalaca polagalo ispit više razine, što je 10% više nego prve godine provođenja mature. S druge strane postotak učenika iz strukovnih škola koji odabiru višu razinu ispita je postojan i iznosi oko 15%.

Jokić i Ristić Dedić pretpostavljaju da je do ovih pomaka došlo zbog sve viših zahtjeva visokoškolskih institucija. Među gimnazijama postoje velike razlike u odabiru više razine. Višu razinu ispita odabralo oko 90% učenika prirodoslovno-matematičkih gimnazija, oko polovice učenika općih gimnazija i tek nešto više od trećine učenika jezičnih gimnazija. Za višu razinu u značajnijoj se mjeri odlučuju učenici samo nekih strukovnih područja - prije svega elektrotehnike, graditeljstva, geodezije i građevinskih materijala, iz kojih oko 40% učenika polaže ispit više razine. Analize su također pokazale da su ispiti iz matematike vrlo kvalitetni.

Na fakultete se upisuju i izrazito ispodprosječni!

Autori upozoravaju da učenici iz pojedinih strukovnih područja u prosjeku ne prelaze trećinu mogućih bodova na ispitima osnovne razine, što ukazuje na nedostatnu razvijenost njihovih matematička znanja i sposobnosti. Nisko određeni pragovi prolaznosti te velik broj upisnih mjesta na visokoškolskim ustanovama uvjetuju da se i učenici koji imaju izrazito ispodprosječna znanja i sposobnosti iz matematike upisuju na studijske programe.

Ispiti na trećoj godini bili su teži

Analizama rezultata utvrđeno je da su učenici u drugoj godini mature ostvarili pomak nabolje, a u trećoj na lošije. Prosječan je rezultat u trećoj godini bio je za oko 15% mogućih bodova manji nego u drugoj. Na ovako istaknute razlike u tri godine moglo je djelovati niz čimbenika no analiza odgovora nastavnika ukazuje da su zadaci bili radno intenzivniji i zahtijevali više vremena nego u prethodne dvije godine.

Učenici prirodoslovno-matematičkih gimnazija u sve tri godine ostvaruju najbolje rezultate. Učenici općih gimnazija u prosjeku postižu oko polovice mogućih bodova, učenici jezičnih gimnazija nešto slabije rezultate. Učenici iz strukovnih područja Graditeljstvo, geodezija i građevinski materijali te Elektrotehnika u prosjeku ostvaruju rezultat na razini jezičnih gimnazija. Učenici svih drugih strukovnih područja koji se odlučuju za polaganje ispita više razine ostvaruju slabe rezultate. Pri navedenome treba napomenuti da gotovo u svakom strukovnom području postoje pojedinci koji ostvaruju dobre rezultate. Važno je istaknuti da su prošle godine prvi put pristupnici iz jednog strukovnog područja ostvarili bolje rezultate od pristupnika iz određenog gimnazijskog programa. Učenici iz strukovnog područja Elektrotehnika koji su polagali ispit više razine matematike u prosjeku su ostvarili nešto bolji rezultat od učenika jezičnih gimnazija.

Djevojke imaju bolje ocjene, a dečki su bolji na maturi

Analize ukazuju da učenice tijekom srednjoškolskog obrazovanja imaju statistički značajno bolje zaključne ocjene iz matematike od učenika. No na ispitima državne mature iz matematike na obje razine razlike se izjednačavaju ili učenici čak postižu nešto bolje rezultate od učenica.

Jokić je za tportal objasnio da je ta razlika u znanju između djevojaka i mladića mala te da je i u svijetu uobičajeno da djevojke imaju bolje ocjene tijekom školovanja nego na ispitima.

'To je poznato iz svjetske literature. Učenice imaju redovno bolji uspjeh tijekom školovanja dok se na vanjskom vrednovanju izjednačavaju a ponekad čak učenici postižu bolje rezultate', rekao je Jokić. 'Savjesniji rad kroz duža razdoblja i ispunjavanje radnih obaveza više odgovaraju djevojčicama nego dječacima. S druge strane jednokratni ispit na vanjskom vrednovanju može više odgovarati dječacima. Kod djevojčica on čak može izazvati spolni stereotip pa one znaju na takvom ispitu podbaciti', pojasnio je.

Najuspješniji matematičari

Veliku većinu 10% najuspješnijih pristupnika na višoj razini ispita državne mature iz matematike čine gimnazijalci. Određeni broj najuspješnijih ipak dolazi i iz strukovnih škola. Najuspješniji učenici nalaze se u svim krajevima Republike Hrvatske, što jasno ukazuje na lokacijsku rasprostranjenost matematičkih sposobnosti i znanja. Premda su lokacijski raspršeni na srednjoškolskoj razini, oko 85% najuspješnijih želi upisati i upisuje studijske programe Sveučilišta u Zagrebu. Najčešće birana znanstvena polja su: elektrotehnika, računarstvo, temeljne medicinske znanosti i matematika.