Tehnologija - poznata kao 'nadzor prijenosa' - dio je kompromisa koji ima cilj prekinuti zastoj u dugotrajnim pregovorima oko Uredbe o seksualnom zlostavljanju djece (CSAM). Pregovori o nacrtu uredbe, predložene 2022. godine, suočili su se s podjelama između država članica i Europskog parlamenta oko toga koliko bi to rješenje moglo zaobići komunikaciju putem end-to-end enkripcije - tehnologiju zahvaljujući kojoj samo pošiljatelj i primatelj mogu čitati poruke - zbog zabrinutosti da bi taj prijedlog mogao narušiti građanske slobode i omogućiti masovni nadzor.

'Nadzor prijenosa' predložilo je u svibnju belgijsko predsjedništvo EU-om i predstavlja najnoviji pokušaj pronalaženja kompromisnog rješenja, piše Euronews.

Hoće li se nadzirati fotografije, videozapisi i linkovi?

Novi amandman prisilio bi šifrirane usluge za razmjenu poruka, poput WhatsAppa, Messengera, Signala ili Telegrama, da integriraju tehnologiju skeniranja u svoje sustave kako bi nadzirali fotografije, videozapise i URL-ove. Ovi skeneri analizirali bi sadržaj kako bi otkrili slike koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece i prijavili ih vlastima.

Korisnicima bi se prikazao skočni prozor u kojem bi im se omogućilo da pristanu na skeniranje, ali ako odbiju, usluga bi bila ograničena: mogli bi slati samo tekstualne poruke, ali ne i slike, videozapise ili linkove.

Zašto je amandman uveden?

Amandman je 28. svibnja predložilo belgijsko predsjedništvo kako bi se prevladao zastoj u pregovorima o regulativi za otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece. Rasprave među diplomatima 27 država članica bile su polarizirane između zagovornika privatnosti i onih koji prioritet daju sigurnosti, mjesecima zaustavljajući napredak jer je blokirajuća većina odbijala kompromitirati šifriranje.

Belgijanci su predložili nadzor prijenosa kao kompromis jer tehnički ne bi utjecao na šifriranje; sadržaj bi se skenirao prije nego što je poslan, što znači da bi poruka sama po sebi ostala šifrirana. Nekoliko zemalja, uključujući Francusku, protivilo se bilo kojem prijedlogu koji bi ugrozio šifriranje, a amandman je omogućio nastavak pregovora.

Zašto je nadzor prijenosa kontroverzan?

Kritičari upozoravaju na potencijalni masovni nadzor. 'Nalazimo se na rubu nadzornog režima koji je ekstreman kao rijetko bilo gdje u slobodnom svijetu. Čak ni Rusija i Kina nisu uspjele implementirati 'bube' u naše džepove kao što to namjerava EU', izjavio je Patrick Breyer, njemački europarlamentarac iz Piratske stranke.

Callum Voge, zagovornik privatnosti iz Internet Societyja, slaže se s tim stavom, rekavši za Euronews da će 'predloženi kompromisni jezik... i dalje otvoriti vrata nezakonitom masovnom nadzoru i potkopati vrijednost end-to-end enkripcije kao sigurnosnog i privatnog alata'. Pravna služba Vijeća EU-a također je izrazila sumnju u kompatibilnost predloženog teksta s ljudskim pravima koja zabranjuju opći nadzor.

Trgovinske udruge također su izrazile zabrinutost oko praktične izvedivosti prijedloga. 'Pogrešan belgijski prijedlog riskira generiranje velikog broja lažno pozitivnih rezultata i prekomjerno blokiranje nevinih korisnika. Također bi mogao preopteretiti sustave za prijavljivanje zločina', upozorila je Claudia Canelles Quaroni, viša menadžerica politike u CCIA-i, glavnoj trgovinskoj udruzi koja predstavlja komunikacijske i tehnološke tvrtke.

Ella Jakubowska, voditeljica politike u grupi EDRi, međunarodnoj zagovaračkoj skupini za digitalna prava, opisala je tehnologiju kao 'široko odbačenu kao oblik špijunskog softvera - u biti je to izgradnja stražnjih vrata u svaki uređaj, što hakeri, zlostavljači i drugi zlonamjerni akteri mogu iskoristiti'.

U pismu svoje predsjednice Meredith Whittaker, aplikacija za razmjenu poruka Signal izrazila je protivljenje nadzoru prijenosa, tvrdeći da bi to 'stvorilo ranjivost koju mogu iskoristiti hakeri i neprijateljske države, uklanjajući zaštitu neprobojne matematike i stavljajući na njezino mjesto visokovrijednu ranjivost'. Whittaker je također zaprijetila zaustavljanjem rada Signala u EU ako to pravilo bude provedeno.

Kada će se usvojiti nadzor prijenosa?

Ako se veleposlanici slože na današnjem sastanku, to će otvoriti put za početak pregovora između Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća. Formalno usvajanje vjerojatno neće doći prije jeseni 2024. godine jer će se morati instalirati novi parlament, a mađarsko predsjedništvo Vijećem - Mađarska zamjenjuje Belgiju u toj ulozi početkom srpnja - morat će organizirati sastanke.

Mađarska je obećala 'raditi na razvoju dugoročnog zakonodavnog rješenja za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu i na reviziji direktive protiv seksualnog iskorištavanja djece' prilikom predstavljanja svojih predsjedničkih prioriteta 18. lipnja.

Očekuje se da će tekuće rasprave biti intenzivne, s obzirom na to da je Parlament isključio bilo kakvo zaobilaženje end-to-end enkripcije. Države članice i Parlament imaju rok do travnja 2026. za postizanje dogovora. Nakon toga, izuzeće koje omogućuje društvenim mrežama da same moderiraju sadržaj će isteći, što bi potencijalno omogućilo dijeljenje osjetljivih slika bez prepreka.