No za znalce ona posjeduje mističnu privlačnost, a ima i vrlo zabavne mogućnosti primjene u svakodnevnom životu. Kako bi matematiku približio prosječnim ljudima UNESCO je 2012. proglasio godinom matematike planeta Zemlje. U projekt se uz sudjelovanje Francuskog instituta, udruge profesor Baltazar te tima ZEZ centra (Znanstveni edukativno-zabavni centar), koji se razvija u Zagrebu, uključila i Hrvatska.

Tako će kroz radionice i predavanja te mini-izložbu stanovnici i posjetitelji Osijeka, Splita Rijeke i Zagreba, dobiti priliku da se na zanimljiv način upoznaju s matematikom, ali i s planetom na kojem živimo.

Osijek će imati prilike učiti o povezanosti matematike s problemima i zanimljivostima našega planeta 24. i 25. travnja. U svibnju će projekt posjetiti Split, a u rujnu zagrebački Znanstveni piknik.

Znanstvena turneja trebala bi svoju petu etapu imati tijekom listopada u Rijeci, u kojoj će se također govoriti o temama kao što su 'Snjeguljica i sedam kristalnih sustava' ili 'Kockanje, nogomet, kriminal i potresi'.

Nogomet je uzbudljiviji od svih sportova!

Među ostalim temama na repertoaru turneje naći će se i pitanje: 'Zašto je nogomet najuzbudljiviji sport'?

Evo što su otkrili matematičari.

Kako su 2006. godine statističkom analizom utvrdili znanstvenici iz Los Alamos National Laboratory (New Mexico, SAD), uspoređujući rezultate više od 300.000 utakmica običnog i američkog nogometa, hokeja, košarke i baseball-a, nogomet je najkompetitivniji od tih pet sportova

Naime, neočekivani rezultati tipa 'slabiji pobijedio boljeg' u nogometu europskog stila bitno su češći nego u ostala četiri sporta. Drugim riječima, teže je kladiti se na rezultate nogometnih utakmica nego, primjerice, na one iz košarke.

To se može potvrditi ne samo post festum statističkim analizama, nego i teorijski. Uzmimo primjerice da se susreću dva kluba 'Zbunjole' i 'Face' čiji prosjeci golova u prethodnom razdoblju iznose 1 odnosno 2. Drugim riječima, dvostruko je vjerojatnije da 'Face' daju gol nego 'Zbunjole'. Dakle, vjerojatnost davanja gola za 'Zbunjole' je 1/3, a za 'Face' 2/3. Kako bismo izračunali vjerojatnost da 'Zbunjole' ne izgube, trebalo bismo provjeriti vjerojatnost svih mogućih rezultata s kojima 'Zbunjole' ne gube. Primjerice, uz rezultat 2:1 za 'Zbunjole', oni ne gube. Taj rezultat je mogao nastati na 3 načina (gol od 'Faca' mogao je pasti prvi, drugi ili treći), te množimo 3 s 1/3 (jedan gol 'Zbunjola'), pa još s 1/3 (drugi gol 'Zbunjola') i na kraju s 2/3 (gol 'Faca'). Ukupno to daje 2/9 (oko 22%) vjerojatnost rezultata 2:1. Kako u nogometu ne pada previše golova po utakmici, za sve rezultate uz koje 'Zbunjole' ne gube imali bismo umnoške od malo puta 1/3 i 2/3, dok bi da se radi o košarkaškoj utakmici imali dugačke umnoške brojeva 1/3 i 2/3. Kako su vjerojatnosti (ovdje 1/3 i 2/3) brojevi između 0 i 1, kad množimo puno njih dobivamo jako mali broj, puno manji nego kad ih množimo tek nekoliko.

Drugim riječima, vjerojatnost da 'Zbunjole' ne izgube neće biti toliko manja od vjerojatnosti da izgube ako se radi o nogometnoj utakmici, koliko bi bila za košarkašku. U nogometu je stoga veća vjerojatnost da slabiji ne izgubi, nego u košarci.

Više o programu predavanja i radionica saznajte na ovom linku.