Tim portugalskih stručnjaka analizirao je 57 uzoraka izmeta žutonogih kaspijskih galebova (Larus Cachinnans) i otkrio da svaki deseti sadrži bakterije otporne na uobičajeni vankomicin, glikopeptidni antibiotik indiciran za liječenje teških infekcija opasnih po život.

U izvješću za novi broj časopisa Proteome Science znanstvenici objašnjavaju da se ptice opasnim mikrobima vjerojatno inficiraju kada jedu ostatke u ljudskom otpadu. Galebovi su i u Hrvatskoj česti gosti deponija osobito uz rijeke i obalu. Slične otporne bakterije pronađene su i kod drugih životinja koje se hrane lešinama poput lisica i vukova.

U svojoj studiji tim je analizirao uzorke izmeta prikupljene na jednom portugalskom otoku. Voditelj istraživanja Gilberto Igrejas sa Sveučilišta Tras-os-Montes objasnio je da je u 'analizi korištena nova metoda tzv. proteomika kako bi se otkrio najveći mogući broj bakterijskih proteina koji su, na zasad nepoznat način, povezani s rezistencijom na antibiotike'.

Njegov je tim u uzorcima pronašao nekoliko sojeva bakterije enterokoka od kojih su neki bili otporni na vankomicin.

Budući da se radi o divljim pticama, a ne kućnim ljubimcima, jasno je da otpornost nisu mogle razviti u izravnom kontaktu s antibioticima već preko ljudskih ostataka. Znanstvenici su uvjereni da ptice selice preko izmeta šire rezistenciju ne samo s jednog mjesta na drugo, već i među životinjama i ljudima.

'Ptice selice koje prelaze velike udaljenosti djeluju kao prijenosnici ili kao spremnici otpornih bakterija te mogu imati važnu epidemiološku ulogu u njihovu širenju', rekao je dr. Igrejas.

Bakterije otporne na antibiotike uglavnom su bezopasne za zdrave ljude, međutim, kod osoba slaba imuniteta mogu izazvati teške upale. Većina zaraza može se izliječiti drugim antibioticima, no znanstvenici strahuju da ptice mogu prenijeti rezistenciju drugim bakterijama koje su već otporne na neke antibiotike te potaknuti razvoj infekcija koje bi bilo izuzetno teško liječiti.

Nekoliko novih studija, predstavljenih prošli tjedan na konferenciji Interscience Conference on Antimicrobial Agents and Chemotherapy (ICAAC), pokazalo je da gen tzv. indijske superbakterije NDM-1 prebiva u više plazmida (dijelova bakterija koji imaju funkciju nasljednog aparata i određuju njihovu rezistentnost), da se lako kreće među njima te da se plazmidi ne prenose samo unutar istog soja već i među potpuno različitim vrstama bakterija, što omogućuje izuzetno brzo širenje rezistencije među mikrobima.

Galebovi su dugokrile ptice koje žive svugdje u blizini mora, ali isto tako i pored jezera i rijeka. Gnijezde se u kolonijama, na liticama ili ravnome tlu uz more i u unutrašnjosti. Mnoge se vrste hrane ostacima hrane i otpacima, pa se često u velikom broju nalaze na deponijama smeća. U nekim su zemljama zaštićeni, jer čiste otpad s plaža. U svijetu ih ima više od 40 vrsta. U Europi je zabilježena 21 vrsta iz roda Larus, od kojih sedam živi u Hrvatskoj.