Christian Popescu Microsoftov je prodajni stručnjak za uređaje u edukaciji za regiju Srednje i Istočne Europe. U Hrvatsku je stigao kako bi u Metkoviću sudjelovao u otvaranju još jedne digitalne učionice budućnosti.

Iskoristili smo priliku kako bi porazgovarali s njime o važnosti uvođenja tehnologije u svakodnevnu nastavu i osposobljavanje učenika da budu konkurentni na suvremenom tržištu rada.

Kakvu ulogu igra tehnologija u obrazovanju danas?

Svjedoci smo velikog pomaka u obrazovanju: učenike sve manje podučavamo, oni sve više uče korištenjem računala. Suvremena tehnologija sigurno može igrati ulogu u obrazovnom procesu. No na nama je da iz toga izvučemo što više koristi.

Uzmite za primjer pametne telefone, tablet računala i laptope. Učenici ne napuštaju svoje domove bez njih, stoga ih donose i u školu. Na nama je da ih preusmjerimo s društvenih mreža, foruma, blogova i tome slično te podučimo kako te uređaje mogu upotrijebiti na koristan način, onako kako će to činiti na budućem radnom mjestu.

Jeste li znali, recimo, znali kako je poznavanje alata koje nudi Microsoft Office treća najtraženija vještina prilikom zapošljavanja? Zašto vrijeme u učionici ne bi upotrijebili kako bi savladali te vještine, koje će im najvjerojatnije pomoći u dobivanju boljeg posla? Zašto ne podučavati u školama kako raditi zajedno u virtualnim timovima, kako bi jednog dana - kad dobiju posao u Microsoftu - mogli bez problema koordinirati timove u 33 zemlje regije, na daljinu?

Koji će tehnološki trendovi najviše utjecati na obrazovanje tijekom idućih pet godina?

Računalstvo u oblaku i širenje uređaja vezanih za internet stvari, rast zastupljenosti mobitela u obrazovnom procesu, tablet računala u modelu računalnog obrazovanja jedan na jedan i, naravno, virtualna stvarnost.

Prilično je jasno kako će poslovno okruženje odlučivati što će najviše utjecati. Već imamo priliku gledati to na djelu. Škole velikim koracima nastoje uskladiti svoje programe kako bi pružile vrijedno i suvislo obrazovanje kako učenicima budući poslovi ne bi bili tehnološki previše izazovni.

Mislim kako je suradnja ključna riječ, kao i načini na koje će ljudi surađivati na daljinu koristeći tehnologiju. Na primjer, u našem poslovnom okruženju već koristimo videokonferencije za sastanke s kolegama diljem svijeta. Zašto ne bismo podučavali od Europe do Azije putem virtualnih učionica. Zamislite samo koliko bismo bolje iskoristili znanje učitelja, nastavnika i profesora kad bi ono bilo dostupno studentima diljem svijeta bilo kad, bilo gdje, putem bilo kojeg uređaja.

Što su glavne prednosti, a što nedostaci vezani uz uvođenje digitalnih i drugih suvremenih tehnologija u obrazovne procese? Što su mogući rizici, a što koristi?

Tehnologija u obrazovnom procesoru će u najvećoj mjeri pomoći u otkrivanju kako poboljšati načina podučavanja i učenja. Ipak, potrebna su velika ulaganja u pripremu učitelja za prihvaćanje novih tehnologija i obuku kako ih učiniti korisnim u razredu, u sklopu procesa učenja s odgovarajućim nastavnim programom.

Budite uvjereni kako tehnologija neće nikad (čitajte: uskoro) zamijeniti u potpunosti učitelja u razredu. Prije će pomoći u boljem korištenju njegova vremena i podizanju učinkovitosti prijenosa znanja i omogućavanju učenicima stjecanje novih vještina.

Do koje mjere bismo se trebali oslanjati na tehnologiju u obrazovanju? Gdje treba povući crtu?

Razmislite li o srži obrazovanja kao o procesu oblikovanja, vidjet ćete kako ima puno sličnosti s tehnologijom. Mislim kako ne postoji linija koju bi trebali povući jer je tehnologija već solidno upletena u obrazovni proces samim time što je dijelom naše svakodnevice.

Trebali bi tehnologiju promatrati kao alat koji nam svima pomaže u izvlačenju najboljeg iz iskustva učenja, koji ga proširuje i obogaćuje resursima koje tradicionalne metode ne mogu ponuditi.

Crtu ipak treba povući kad je potrebno zaštiti privatnost i sigurnost tijeka podataka i informacija. Stoga će rješenja morati podržati digitalnu transformaciju i pridržavati se svih pravila vezanih uz računalnu sigurnost i zaštitu privatnosti.

Tvrdite kako resursi posvećeni obrazovanju i struktura obrazovnih zakona moraju biti povezani sa stupnjem razvoja zemlje u danom trenutku. Zašto smatrate da je tomu tako? Zašto je to bitno za zemlju poput Hrvatske?

Gledajući Hrvatsku, jasno je kako ste daleko dogurali i kako su mogućnosti ogromne. Čini se prirodnim imati solidnu tehnološku bazu na kojoj ćete graditi. Ponavljam, na tehnologiju treba gledati kao na servis, alat kojim ćemo postići više s manje resursa tako što ćemo ponuditi obilje neograničenih resursa. Možemo nadići čak i logističke i materijalne izazove koristimo li tehnologiju na pravi način.

A to nije sve. Već smo razgovarali o tome kako tehnologija može obogatiti iskustvo podučavanja i učenja. No, postoji i druga strana, poslovna strana školovanja kako ju nazivamo u Microsoftu.

Do određene mjere škole, bez obzira na kojoj su razini i gdje se nalaze, funkcioniraju kao tvrtke jer moraju upravljati osobljem, troškovima, porezima, imovinom... Kao i tvrtke, škole moraju postaviti vlastite ključne indikatore izvedbe, planirati i početi smanjivati troškove korištenjem prave tehnologije na pravom mjestu.

Evo primjera. Sveučilišta sjede na ogromnoj količini podataka o studentima, koje su pribavili tijekom upisa i studiranja. Zašto ne upotrijebiti te podatke za stvaranje modela koji bi predviđao tko bi mogao odustati od studiranja. Korištenjem tehnologije, to je jednostavno. Moguće je predvidjeti budućnost oslanjajući se na podatke kojima raspolažete sad.

Ako neka zemlja uloži u obrazovanje i računalne programe jedan-na-jedan ili u obuku učitelja kako bi usvojili IT vještine, jasno je kako će preobrazba obrazovnog sustava donijeti povrat investicije.

Dugoročno gledano, to će također omogućiti razvoj startup zajednice i privući veća ulaganja u sektor IT-ja. Uspije li Hrvatska ponuditi dovoljno stručno osposobljene IT radne snage, sigurno će privući investicije velikih kompanija u IT sektoru i izvan njega.