Novi radio teleskop opazio je niz tajanstvenih brzih radijskih izboja, među kojima je i jedan koji se ponovio. Da stvar bude zanimljivija, frekvencije ponavljajućih izboja spuštaju se tijekom vremena, što znači kako je prvih nekoliko izboja stiglo na značajno višoj frekvenciji nego prethodnici
Prije više od deset godina astronomi su otkrili kako je nebo puno tisuća izboja radijskih valova. Ti su bljeskovi stotine milijuna puta energetski intenzivniji od Sunčevih, ali su tako kratkotrajni da astronomima često promaknu.
Zbog toga je bilo teško ustanoviti izvorište tih brzih radijskih izboja (fast radio bursts, FRB), za koje se smatra kako bi mogli biti potpuno nova klasa astrofizikalnih objekata.
Zahvaljujući novom teleskopu Canadian Hydrogen Intensity Mapping Experiment (CHIME), smještenom u planimama Britanske Kolumbije u Kanadi, znanstvenici su već uspjeli zabilježiti 13 izboja. Čini se kako se jedan od njih ponavlja, izvijestili su istraživači u časopisu Nature i tijekom sastanka udruge American Astronomical Society.
nestvarni prizori
Ovo su fotografije koje su obilježile svemirsku 2018.
Izboji su otkriveni tijekom razdoblja od samo tri tjedna prošlog ljeta, dok je CHIME bio u pogonu s tek manjim dijelom punog kapaciteta. Procjenjuje se kako bi CHIME u punom pogonu mogao otkriti između dva i 50 izboja dnevno, što bi moglo dovesti do revolucionarnog napretka u tom području istraživanja svemira.
Radijski valovi brojnih izboja bili su rasuti na putu do Zemlje, što znači kako su ti FRB-ovi vjerojatno nastali u posebnim okolnostima u kojima je bilo puno turbulentnih plinova, poput primjerice supermasivnih crnih rupa, ostacima mlade supernove ili dijelova svemira u kojima nastaju zvijezde.
Ne znamo zašto se izboji ponavljaju
Najzanimljiviji dio dosadašnjih otkrića CHIME-a bio je jedan izboj koji se ponovio. Prvi put je zabilježen 14. kolovoza prošle godine, da bi ga CHIME potom registrirao još pet puta. Jedini sličan FRB zabilježen je 2012. godine, i od tad se ponovio na stotine puta.
To otkriće daje naslutiti kako takvi izboji nisu toliko rijetki koliko se mislilo. Ponavljanje izboja istraživačima će olakšati otkrivanje njihovog izvora. Već samo ponavljanje upućuje na zaključak kako vjerojatno nisu posljedica jednokratnog kataklizmičkog događanja poput eksplozije jezgre supernove ili spajanja neutronskih zvijezda.
No, još je nešto zanimljivo: frekvencije ponavljajućih izboja spuštaju se tijekom vremena, što znači kako je prvih nekoliko izboja stiglo na značajno višoj frekvenciji nego zadnjih nekoliko. Fizičari ne znaju zašto se to događa, ali se nadaju kako će daljnjim istraživanjem razriješiti tu misteriju.
Jedna od teorija pretpostavlja kako do pada frekvencije dolazi s udaljavanjem od izvora energije u kojem je FRB nastao, slično kao što Sunčevi izboji slabe kako se udaljavaju od magnetskog polja matične nam zvijezde.
Druga moguće uzroke pripisuje okolnostima koje utječu na izboj tijekom putovanja svemirom, poput primjerice oblaka iznimno vrućeg i električki nabijenog plina ili plazme koji bi radio valove mogli prelomiti slično kao što voda prelama svjetlost, piše Sky And Telescope.