Prema studiji, koja je objavljena u novom broju časopisa Atherosclerosis, redovna konzumacija žumanjka jajeta povećava taloženje plaka samo 30 posto manje nego pušenje. Rezultati ispitivanja otkrili su da su pacijenti koji su jeli žumanjak tri ili više puta tjedno imali značajno više plaka od onih koji su ih konzumirali manje od dva puta.

Voditelj istraživanja dr. David Spence kaže da uspoređivanje konzumiranja jaja s pušenjem može izgledati pretjerano, međutim objašnjava da su on i njegovi kolege takvom analogijom htjeli pokazati da i konzumacija kolesterola i pušenje podjednako značajno povećavaju opasnosti od kardiovaskularnih bolesti – suprotno uvriježenom mišljenju da su cigarete puno opasnije.

Dr. Spence, profesor neurologije na University of Western Ontario’s Schulich School of Medicine & Dentistry, ističe da problem nije u jajima, već u žumanjku.

'Jedan veliki žumanjak jajeta sadrži oko 237 miligrama kolesterola', tvrdi dr. Spence, koji smatra da je održavanje niskih razina kolesterola ključ zdravlja čak i za mlade ljude.

'Samo zato što imate 20 godina ne znači da vam žumanjak jajeta neće prouzročiti zdravstvene probleme kasnije u životu.'

Aterosklerozu, bolest koronarnih arterija, uzrokuje nakupljanje plaka, odnosno taloga u krvnim žilama koje vode u srce. Te naslage ograničavaju protok krvi i time kisika do srčanih mišića. Kod ateroskleroze dolazi do stvaranja fibroznog plaka i nagomilavanja masnoća - kolesterola, LDL lipoproteina itd., čime se promjer krvnih žila postupno smanjuje. Suženje koronarnih arterija preko 75 posto obično je povezano s anginom pektoris, koja, ako se ne liječi, može završiti infarktom.

Istraživanje je provedeno na 1.231 pacijentu srednje dobi od 61,5 godina. Svaki od bolesnika već je doživio manji srčani udar ili je imao visok krvni tlak ili je pak imao povijest bolesti srca. Svi sudionici ispunili su upitnike o prehrambenim navikama, stilu života i konzumaciji lijekova te, među ostalim, odgovorili na pitanja koliko puše i koliko žumanjaka konzumiraju. U analizama su uzeti u obzir brojni čimbenici poput spola, kolesterola, krvnog tlaka, pušenja, tjelesne mase i dijabetesa, a svim pacijentima mjerena je debljina plaka.