Kako bi taj scenarij razvoja ljudske prehrane na globalnim razinama mogao izgledati?

Ljudi se danas uglavnom još uvijek nisu spremni suočiti s činjenicom da će sve veća potražnja za biogorivima uskoro izazvati velik pritisak na poljoprivredna zemljišta i zalihe vode. To će potaknuti porast cijena hrane i sukobe oko zemlje i izvora voda. Situaciju će morati spašavati bioinženjeri, koji trenutačno nisu naročito popularni. Genetska manipulacija omogućit će nam da uzgajamo biljke s povećanim urodom otporne na suše i nametnike, bogate vitaminima i mineralima, koje će same stvarati dušik tako da im neće trebati previše umjetnih gnojiva. Neizbježna žrtva ovog procesa bit će biološka raznolikost, ali i potrošači, a veliki dobitnici multinacionalne kompanije koje će stjecati sve veću gospodarsku i geopolitičku kontrolu.

Božićnim trpezama 2020. dominirat će goleme genetski modificirane purice. Bit će to zenit za mesojede i pomrčina sunca za prijatelje životinja. No kako 2020-e budu odmicale, porezi na stakleničke plinove će rasti, kao i potražnja za mesom. Cijene će divljati pa će govedina i janjetina postati luksuz poput kavijara. Za neko vrijeme nestašicu će ublažiti uzgoj klokana koji u svom probavnom sustavu stvaraju znatno manje količine metana od stoke.

Kada broj stanovnika prijeđe osam milijardi, proizvodnja mesa postat će prevelik teret budući da je znatno skuplja od uzgoja bilja – za proizvodnju jednog kilograma mesa potrebno je mnogo kilograma žitarica. Svijetom će se proširiti pragmatično vegetarijanstvo, a bacanje hrane u zapadnim zemljama smanjit će se s tridesetak na samo deset posto. Unatoč tome, milijarde ljudi bit će gladne.

Rješenje će stići 2030. u neočekivanu obliku – kukcima. Najveći prehrambeni lanci prodavat će burgere od mljevenog mesa skakavaca i crva. Naime, kukci vrlo učinkovito prerađuju biljne tvari u proteine s omjerom od jedan naprama četiri za razliku od stoke kod koje je taj omjer jedan naprama prema 54. Zapadnjaci će se možda u početku nećkati, međutim, kada cijena velikog burgera od teletine dosegne 100 dolara, okus buba burgera po cijeni od 10 dolara činit će se sasvim prihvatljivim. Zaokret će značajno ublažiti pritisak na zemlju i izvore vode, a svi će se pitati zašto nam je trebalo toliko vremena.

Božićna trpeza 2040. bit će vrlo zdrava. U slasticama gotovo da neće biti šećera, a glavno jelo bit će meso skakavaca s vrlo malo masnoća. Dominantan izvor okusa u slatkišima bit će biljna sladila poput monatina, thaumatina i stevije koja imaju znatno više slatkoće po kaloriji od šećera. U prehrambenoj industriji sve važniju ulogu igrat će sintetičke bakterije koje će u pokvarenim namirnicama poprimati plavu boju, a u zdravoj hrani stvarati hranjive dodatke. Nekoliko godina kasnije dobit ćemo i žive želučane senzore koji će nam kroz boju stolice dojavljivati sve nutricionističke nedostatke naših jelovnika.

Početkom 2040-ih, zalihe riba u morima doživjet će konačan slom. No ista sudbina neće zadesiti meduze. Naprotiv, oslobođene prirodnih neprijatelja, one će prosperirati, a kuhari će smišljati maštovite recepte kojima će poboljšati okus njihova mesa. Riba će i dalje biti – umjetno uzgojenih kloniranih meg lososa nalik na kitove ili zastrašujućih megarakova koji će izgledati kao da su izašli iz SF filmova. Konačno, na tržište će stići i umjetno meso. Iako je prvi put uzgojeno u laboratoriju još 2000. godine, pravu popularnost steći će tek sredinom 2040-ih. Meso će ponovno postati jeftino. Imat će autentičan okus teletine s ponešto kašastom konzistencijom. No tko će se tada više uopće sjećati kako je pravo meso izgledalo 2010?