Nije nikakva tajna da se sve te životinje prodaju na kineskim tržnicama, baš kao i mrmoti, ptice, žabe i ježevi. Kunopse je na listu sumnjivaca za širenje koronavirusa koji izaziva COVID-19 nedavno vratio Christian Drosten, najugledniji njemački virolog iz bolnice Charité, čovjek koji je prvi razvio testove za virus SARS i jedan od glavnih svjetskih stručnjaka za koronavirus. On je siguran da je zaraza došla iz Kine, ali ne s 'mokrih' tržnica, već iz - uzgoja.

'Nema razloga vjerovati da je virus potekao od šišmiša ili pangolina, tj. da su ga oni prenijeli na čovjeka. Postoji zanimljiv komad literature koji se odnosi na SARS i koji kaže da su zanemarili kunopse. 'Kad bi mi netko dao nekoliko stotina tisuća dolara i slobodan pristup Kini, izvor zaraze tražio bih na farmama kunopasa.'

Da bismo bolje razumjeli o čemu to govori ugledni njemački virolog, trebamo se vratiti u rujan 2003., kad su kineski znanstvenici otkrili da životinje koje se prodaju na uličnim tržnicama u Guangdongu nose koronavirus gotovo identičan koronavirusu SARS. O tome je tada pisao i časopis Science.

Životinjski virusi pronađeni su tada u himalajskoj cibetki palmašici i kunopsima koji su se prodavali za hranu. Nalazi su pokazali put prenošenja između vrsta, ali nisu otkrili jesu li te životinje prirodno skladište virusa ili su se i same zarazile iz drugog izvora.

Istraživači su koristili brisove nosa i stolica osam životinjskih vrsta. Uz cibetke i kunopse, pregledali su svinjske jazavce, dabrove, Reevesove muntjake, domaće mačke, kineske zečeve i kineske tvorove jazavce. Ono što su izolirali bilo je '99,8 posto homologno' ljudskom koronavirusu SARS, ali svi životinjski izolati imali su 29-nukleotidnu sekvencu koja nije pronađena u većini humanih izolata koronavirusa SARS, stajalo je u izvještaju.

Kineski znanstvenici tada su zaključili kako su otvorene tržnice idealna mjesta za širenje koronavirusa jer se mogu prenijeti i na nove domaćine. Unatoč njihovom zaključku, tržnice su dekretom ubrzo otvorene i na njima je opet počela slobodna prodaja cibetki, kunopasa i drugih tamošnjim ljudima jestivih životinja.

U sklopu istog istraživanja testirani su i ljudi s tržnice; pokazalo se da 40 posto trgovaca životinjama i 33 posto radnika u klaonicama imaju antitijela na virus SARS. Istodobno, ta je antitijela imalo samo pet posto prodavača povrća. Nitko od pozitivnih nije prijavio nijednu bolest u prethodnih šest mjeseci, što je sugeriralo da osoba može biti asimptomatski prenositelj virusa.

'Ako se SARS ponovno pojavi, sekvenciranje novog izolata pokazat će nam je li virus ponovno stigao iz životinja ili je riječ o virusu koji je već u ljudskoj populaciji', objašnjavao je dr. Henry L. Nimans s Harvardova sveučilišta, misleći na tada aktualni koronavirus SARS. Dotaknuo se i pitanja javnog zdravstva, založivši se za testiranja životinja u uzgajalištima kako bi se utvrdilo nose li virus prije nego što stignu do tržnica i restorana.

'Mislim da bi trebalo postojati neka vrsta kontrole. Bez kontrole na pravom mjestu, ovo nalikuje igranju ruleta. Nadate se da sljedeća životinja kupljena na tržnici neće izazvati bolest', rekao je Nimans te 2003. godine.

Kunopsi su jedina vrsta životinja iz porodice pasa koja ne laje i spava zimski san. Oni su svejedi koji se hrane insektima, glodavcima, vodozemcima, pticama, ribama, gmazovima, mekušcima, kao i voćem, orasima i bobicama. I oni sami znaju se kao obrok naći na kineskom stolu, no uzgajaju ih prvenstveno zbog krzna.

Postojeći podaci govore da se u Kini godišnje uzgoji oko 1,5 milijuna kunopasa. U Rusiji petina krzna potječe od ove životinje, dok se u Japanu od njih izrađuje svaki deseti krzneni proizvod, uključujući mjehove, bubnjeve i zimske kape.

Uzgoj životinja zbog krzna i nije baš najčišći posao. O tome što se događa na kineskim farmama kunopasa svojedobno je pisao i britanski Daily Mail, a neke od mučnih scena i dalje se mogu pronaći na njihovim internetskim stranicama.

Ova izvorno azijska životinja upravo je zbog krzna u prvoj polovici 20. stoljeća naseljavana širom Sovjetskog Saveza, od Altaja i Armenije, preko Kirgizije i Tatarstana, do Murmanska i Novosibirska.

Sibirska zima nije im odgovarala, baš kao ni boravak u kavkaskim i moldavskim planinama. No razmnožili su se zato u baltičkim zemljama, u središnjoj Rusiji i uz rijeku Volgu, kao i u Ukrajini. Danas ih ima po cijeloj Estoniji, Finskoj, Latviji i Litvi, a pojavili su se i u Bugarskoj, Srbiji, Francuskoj, Poljskoj, Češkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Švedskoj...

Uzgoj zbog krzna sad je zabranjen u mnogim zemljama, ali ih rado love jer su štetočine koje jedu sve što nađu. A ni nikad dokazana priča o tome da je baš s njih novi koronavirus prešao na čovjeka neće im ubuduće ići na ruku.