Fizičari su prvi put uspjeli vizualizirati što se zapravo događa kada se sudare dvije crne rupe i time otkrili tajnu tzv. 'olujnog ponašanja' prostora i vremena u ovim silovitim svemirskim zbivanjima
Otkriće bi znanstvenicima moglo pomoći da protumače gravitacijske signale iz svemira i rekonstruiraju događaje u kojima su nastali, ističe suautor studije Kip Thorne, teorijski fizičar s California Institute of Technology. Istraživanje također otvara vrata za nova shvaćanja crnih rupa, gravitacije i kozmologije.
'To je kao da smo dosada uvijek vidjeli samo površinu oceana za mirnih dana', rekao je Thorne. 'Nikada ga nismo vidjeli za oluje, nikada nismo vidjeli goleme valove niti prskanje vode. Dosada nismo shvaćali kako se iskrivljeni prostor i vrijeme ponašaju u oluji.'
Prema općoj teoriji relativnosti koju je Albert Einstein predstavio 1915. godine golemi objekti velike mase utječu na crne rupe i svemir. Gravitacija iskrivljuje tkanje prostor–vremena na takav način da tijela upadaju u udubine koje nastaju u tim deformacijama. Velike mase iskrivljuju čak i vrijeme.
Znanstvenici su dosada imali prilično jasan uvid u sile što ih stvaraju crne rupe koje se mirno okreću. Također su uspjeli simulirati rezultate sudara crnih rupa kako bi shvatili koje se vrste gravitacijskih valova u njima stvaraju. 'Međutim, nismo mogli vidjeti samo stapanje crnih rupa', objasnio je Thorne.
Kako bi vizualizirali ovaj siloviti događaj, znanstvenici su iskoristili dva koncepta – jedan stari i jedan novi: tzv. crte vorteksa i crte tendeksa, slične linijama kojima se predstavljaju silnice magnetskih polja.
Crte vorteksa (vrtloga) predstavljaju silu uvrtanja u prostor-vremenu. Kada biste upali u njih, tijelo bi vam se uvrnulo poput krpe za suđe kada je cijedite. Crte tendeksa, koje su dio novog koncepta, predstavljaju sile rastezanja odnosno zbijanja (klikom uvećajte slike desno).
'Tendeks je zapravo riječ koju smo morali izmisliti jer dosada nije postojala', objasnio je autor studije Robert Owen sa Sveučilišta Cornell.
Uz pomoć superračunala tim je stvorio i simulacije crta vorteksa i tendeksa kakve bi nastale u stapanju crnih rupa. Kreirani uzorci razlikuju se ovisno o procesu stapanja. Primjerice, izravni sudar stvara vortekse nalik na američki uštipak, dok dvije crne rupe koje se okreću jedna oko druge stvaraju sasvim drugačiju formu.
'U ovom slučaju vidimo vortekse koji strše iz stopljenih crnih rupa poput krakova spiralne galaksije ili poput mlazova vode rotirajuće prskalice', rekao je Thorne.
Znanstvenici vjeruju da će se vorteksi i tendeksi moći upotrijebiti u istraživanjima brojnih situacija u kojima su gravitacijske sile vrlo snažne, uključujući i Veliki prasak u kojem je prije 13,7 milijardi godina nastao svemir, kao i u tumačenju podataka koje prikuplja promatračnica gravitacijskih valova Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO).