Tko god je u životu došao u doticaj s matematikom – a to smo manje-više svi – morao je doći u doticaj s imenom Pitagora. Ili preciznije, s Pitagorinim poučkom. Velika bi većina, čak i ako nisu bili naročito dobri iz tog predmeta, i usred noći mogla izrecitirati 'Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbroju kvadrata nad katetama', možda i izračunati dimenzije pravokutnog trokuta
No, koliko je god Pitagora važna figura u povijesti i razvoju matematike, pa i općenito znanosti, poučak koji se povezuje uz njegovo ime zapravo nema veze s njim.
Naime, slavna formula a²+b²=c² sadržana je još na babilonskoj pločici koju u muzeju u Bagdadu vode pod oznakom IM 67118, a koja je vjerojatno zbog edukacije izrađena oko 1770. godine prije Krista. Za neupućene, Pitagora je rođen oko 570. prije Krista.
vezane vijesti
No, ni to nije najstariji trag poučku. Na jednoj drugoj pločici, koja potječe iz razdoblja između 1800. i 1600. prije Krista, možda i ranije, također je iscrtan kvadrat s trokutima unutar njegovih stranica. I tu se pokazuje da su autori pločice bili svjesni Pitagorinog poučka, odnosno poučka koji je kasnije nazvan tim imenom. No, znali su i druge napredne matematičke koncepte.
'Zaključak je neizbježan. Babilonci su znali odnos između dužine dijagonale kvadrata i stranica kvadrata', zapisao je matematičar Bruce Ratner u radu u kojem još 2009. opisuje ovo otkriće, dodajući da to istodobno znači da su znali i za formulu koja se kasnije pripisala Pitagori. I to više od tisuću godina kasnije.
Uz sve to saznanje, zašto se onda poučak zove Pitagorin, a ne recimo babilonski ili nekako drukčije? O Pitagorinim radovima ne zna se puno izravnim putem, jer nijedan njegov spis nije sačuvan. Sve što o njemu znamo prenijeli su nam pitagorejci, članovi škole koju je veliki matematičar osnovao u današnjoj južnoj Italiji. Škola je bila prilično tajnovita, ali se znanje koje se tamo podučavalo, ponekad i otkrivalo, prenošeno je dalje, a onda često pripisivano samom Pitagori.
'Jedan od razloga za rijetkost originalnih izvora Pitagorinog rada bio je i taj što je pitagorejsko znanje bilo prenošeno s jedne generacije na drugu, ali usmenom predajom. Osim toga, zbog poštovanja prema osnivaču škole njemu su pripisivana i mnoga otkrića do kojih je u školi došlo. Otud i Pitagorin poučak', piše Ratner.
Jasno, postoji i nešto drugo: ako su Babilonci, pa i prije njih Sumerani ili Asirci, mogli podizati građevine kakve su gradili, sigurno su znali 'riječ-dvije' o matematici. No, pitagorejci su ti koji su sve uobličili u učenje i formulu, odnosno objasnili matematički.
