Svaki dan se u svijetu pošalje oko 300 milijardi e-mailova, a prije 50 godina, kada su ga stručnjaci počeli razvijati, nije ni trebao postati način masovne komunikacije.

Razvijen je kako bi služio kao alat za komunikaciju za državne dužnosnike, vojsku i akademske stručnjake. No kao i s mnogim stvarima kada je u pitanju tehnologija, tako je i e-mail 'izmaknuo kontroli' svojim tvorcima, točnije američkim sveučilištima koji su ga razvili za Ministarstvo obrane i promijenio svijet u kojem živimo.

Danas je, naime, vrlo teško zamisliti komunikaciju bez e-maila, bilo da je riječ o poslovnim ili privatnim stvarima. Kroz cijelu svoju povijest čovječanstvo je stalno tražilo brže i efikasnije načine komuniciranja.

Prvi put su se poruke počele slati s jednog mjesta na drugo tako što ih je netko fizički morao negdje odnijeti i to je trajalo danima. Prvi 'bežični civilizacijski' način slanja poruka bili su dimni signali ili bubnjevi, što samo potvrđuje da otkad je svijeta, postoji i potreba za brzim načinom komunikacije.

Prije e-maila, koji je razvijen 1962., a deset godina kasnije počinje njegova komercijalna upotreba, imali smo telefaks, telefon i još neke kanale komunikacije, ali malo toga je, osim telefona, tako revolucionarno promijenilo naš način života kao e-mail.

Ne samo da drukčije komuniciramo, već se drukčije i ponašamo. Ono što se, primjerice, nije smatralo pristojnim u pisanju običnih pisama u formi e-maila je uobičajeno. Možete li zamisliti pismo pisano rukom koje vam stiže poštom u kuverti, a u kojem samo piše: 'OK!'? Teško, zar ne?

'Do pojave e-maila obični su građani imali samo pisma i telefon. E-mail je asinkron poput pisma, pa svaki korespondent čita i piše kad mu najviše odgovara, ali elektroničko pismo, za razliku od običnog, putuje trenutno. Pored toga, potpuno je prihvatljivo slati kratke poruke, bez opširnih uvoda, pozdrava i drugih elemenata obveznih u pismima. Sve to omogućava brzu razmjenu velikog broja poruka, a time i bržu i kvalitetniju razmjenu mišljenja ili suradnju.

No najveća je promjena u kulturi komunikacije. Naime, rijetko tko i rijetko kad će poslati pismo nepoznatoj osobi, ali objavljene e-mail adrese doživljavamo kao poziv za komunikaciju i nerijetko se obraćamo potpuno nepoznatima, ali i odgovaramo na poruke nepoznatih.

Iako e-mailom ne možemo izraziti finese i osjećaje kao što to možemo razgovorom uživo ili barem telefonom, upravo ta neosobnost olakšava i potiče komunikaciju osoba koje u izravnom kontaktu osjećaju zadršku.

E-mail je danas priznat kao službeno sredstvo komunikacije u gospodarstvu i društvenom životu, unatoč tome što nije za to specifično dizajniran i nedostaju mu neka svojstva za tu namjenu', kazao je Predrag Pale, profesor na zagrebačkom FER-u i jedan od pionira interneta u Hrvata.

Komunikacija e-mailom vrlo često se prenosi i u svakodnevnu komunikaciju. Termini koje koristimo u e-mailu, poput emoticona ili raznih kratica vrlo brzo su se počeli koristiti i u ostalim oblicima komunikacije.

Upravo zato nije ni čudno što se e-mail smatra najvećim komunikacijskim napretkom, jer nije samo promijenio način komunikacije, već i stil života. Koliko puta dnevno na ulici čujete ljude kako jedni drugima govore da im nešto pošalju na mail, pa će onda poslati odgovor, jer je tako brže i lakše? E-mail danas skoro svi imaju i na mobitelu, tako da on nerijetko zamjenjuje SMS poruke.

Isto tako, mejlovi stižu na adresu primatelja praktički onog trenutka kada su poslani, što onome koji ga šalje daje dovoljno vremena da sklopi pristojan, suvisao i iskoristiv tekst i pošalje na drugu adresu. S mejlom je, naime, mogućnost kašnjenja s odgovorom smanjena na minimum. Poruke su nekada kasnile danima, pa i tjednima, a danas mejl može maksimalno kasniti koji sat, što je zaista sitnica.

Isto kao što je e-mail prilično zamijenio SMS poruke, pa čak i komunikaciju telefonom, moglo bi se očekivati da će i e-mail dobiti neku konkurenciju koja bi ga mogla zamijeniti. Društvene mreže, besplatni internetski servisi poput Skypea i instant messaginga samo su neke usluge koje dobivaju sve više korisnika. No koliko su uistinu u stanju zamijeniti e-mail i kakva bi mogla biti njegova budućnost?

'MS i drugi oblici IM (eng. instant messaging) komunikacije dobivaju na popularnosti. Međutim, oni imaju samo manji podskup svojstava koje ima e-mail. Skype i drugi novi oblici govorne komunikacije djelomice nadomještaju komunikaciju telefonom, ali ne i e-mailom.

Društvene mreže samo manjim dijelom nadomještaju komunikaciju e-mailom, a puno više diskusijske grupe i forume, ali zapravo u najvećoj mjeri stvaraju nove komunikacijske prostore i za nove sudionike i za nove namjene za koje do sada nisu korišteni drugi oblici komunikacije.

E-mail je danas dominantno sredstvo komunikacije u poslovnom svijetu i u privatnom životu srednje generacije i vjerojatnost je da će tako i ostati', zaključuje Predrag Pale.