'Rezultati su znatno bolji nego lani, Hrvatska je napredovala u digitalizaciji, no ima još puno prostora za napredak i puno je neiskorištenog digitalnog potencijala', poručio je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, komentirajući izvješće 'Digitalno desetljeće 2030' Europske komisije o stanju digitalizacije u Europskoj uniji. To je prvi put da je Europska komisija objavila je takav izvještaj, prema kojem digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje, a najveći doprinos je zabilježen u području ljudskog kapitala, pokrivenosti optičke mreže i digitalizaciji poslovanja
Riječ je o dokumentu u koji je implementiran dosadašnji Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) u EU kojim se posljednjih devet godina pratila ukupna digitalna uspješnost Europe i napredak država članica EU-a u pogledu njihove digitalne konkurentnosti. No od sada se gleda samo doprinos pojedine članice u ostvarivanju digitalnih ciljeva EU-a do 2030. godine.
Gršić je istaknuo da je Hrvatska u 14 pokazatelja digitalizacije - od ukupno njih 33 - u prosjeku Europe ili iznad prosjeka, a cilj su još bolji rezultati do 2030. Prema izvješću, kaskamo u digitalizaciji javne uprave unatoč manjem pomaku, te u širokopojasnom pristupu internetu. S druge strane, od 2018. napredovali smo, naveo je Gršić, u razvoju fiksnih digitalnih infrastruktura te pokrivenosti optičkim vlaknima, kao i digitalizaciji poslovanja.
'Najveći je doprinos zabilježen u području ljudskog kapitala, pokrivenosti optičkim mrežama i digitalizaciji poslovanja. S oko 63 posto osoba s osnovnim digitalnim vještinama, Hrvatska ostvaruje rezultat znatno iznad prosjeka EU-a od 54 posto i dobro napreduje prema cilju od 80 posto do 2030. kao i znatno poboljšanje u pogledu pokrivenosti 5G s porastom od 48 postotnih bodova, koji je dosegnuo 82 posto, što je nešto iznad prosjeka EU-a (81 posto)', rekao je Gršić.
vezane vijesti
'Hrvatska napreduje prema ispunjavanju ciljeva EU-a 'Fiksna pokrivenost mrežama vrlo velikog kapaciteta' (VHCN) i 'pokrivenost 5G mrežom' do 2030. od 100 posto. Hrvatski VHCN velike brzine i pokrivenost 5G mrežom posljednjih su godina u stalnom porastu. Hrvatska je 2022. ostvarila nešto više od prosjeka EU-a u digitalizaciji poduzeća, među ostalim glede prihvaćanja naprednih tehnologija, ali i dalje postoji neiskorišteni potencijal za poboljšanje digitalnog intenziteta MSP-ova', dodao je Gršić.
Hrvatska, u kojoj djeluju dva jednoroga, potiče istraživačke i inovacijske inicijative u digitalizaciji kako bi pridonijela cilju EU-a: povećanju rasta i udvostručivanju broja jednoroga u EU-u do 2030. Hrvatska također financira mjere potpore digitalnim inovacijskim centrima (DIH) kao što su (CROatian Industry and Society Boosting), (Artificial Intelligence for Smart Healthcare and Medicine) i (Digitalna transformacija srednje Hrvatske i sjevernog Jadrana).
No potrebni su dodatni napori, posebno u povećanju broja stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) kojih je sada tek oko 3,7 posto među zaposlenima. To je ispod prosjeka EU-a od 4,7 posto, a cilj je da dođu do bar 10 posto. Istovremeno, prema izvješću, Hrvatska pokazuje snažne rezultate glede postizanja ciljeva digitalnog desetljeća povezanih s digitalnim vještinama i ostvaruje dobre rezultate glede školovanja stručnjaka pa postotak osoba s diplomom iz područja IKT-a iznosi 4,8 posto što je iznad prosjeka EU-a od 4,2 posto.
'Imamo osigurana sredstva, strategije i nadzor provedbe, Vlada je zacrtala jasan cilj', rekao je Gršić. Kroz NPOO je za digitalnu transformaciju i poboljšanje upravljanja njome u svim državnim i lokalnim tijelima vlasti i uprave odobreno 2,9 milijardi kuna.
Potreban je i napredak u pružanju online javnih usluga. U sustavu e-Građani je 105 usluga, a koristi ih 1,83 milijuna građana. Hrvatska najlošije stoji u unaprijed ispunjenim obrascima, a Gršić je istaknuo da je za to potrebna interoperabilnost državnih tijela u 'državnu sabirnicu' u kojoj će biti pohranjeni svi dokumenti i podaci iz 75 državnih registara.
To se najviše odnosi na Centar za dijeljenje usluga (CDU), gdje broj transakcija porastao na 81 milijun samo ove godine, a prije samo nekoliko godina bilježili su tek sedam milijuna transakcija.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva radi na središnjem registru državne imovine, a koji se bavi s 5000 obveznika-državnih tijela s državnom imovinom. Cilj je da do 2025. godine svi registri u državi budu povezani u tom sustavu, koji će biti nadograđen do kraja 2023.
Do lipnja 2024. očekuju završetak jednogodišnje nadogradnje sustava za zdravstvo koja se odnosi na recepte, naručivanje i uputnice. Kako je riječ o 'živom sustavu', kaže Gršić, trebat će više vremena jer je riječ o zahtjevnim procesima.
