Na sreću, ista je studija utvrdila da kuhinja bogata omega-3 masnim kiselinama može poništiti taj efekt.

'Naše istraživanje potvrđuje da ono što jedemo utječe na nas', rekao je Fernando Gomez-Pinilla s University of California u Los Angelesu i dodao: 'Hrana bogata fruktozom tijekom duljeg vremena smanjuje sposobnost mozga da uči i pamti informacije. Međutim, ako svojim obrocima dodamo omega-3 masne kiseline, šteta se značajno smanjuje.'

Prema istraživanju koje je jučer objavljeno u časopisu Journal of Physiology, testovi su provedeni na štakorima, no stručnjaci smatraju da je kemija njihovih mozgova toliko slična ljudskoj da za nas vrijede isti rezultati.

U studiji je korišten kukuruzni sirup, odnosno slad koji sadrži visoke razine fruktoze, a u industriji se često koristi jer je jeftin i šest puta slađi od šećera šećerne trske. Prosječni Amerikanac konzumira oko 18 kg kukuruznog sirupa godišnje. Neki znanstvenici čak smatraju da bi na šećer trebalo uvesti visoke poreze poput onih na alkohol ili cigarete.

'Ovdje nije riječ o prirodnoj fruktozi iz voća, koja također sadrži važne antioksidanse', rekao je Gomez-Pinilla, 'već o kukuruznom sirupu bogatom fruktozom koji se dodaje kao sladilo i konzervans u industrijskoj hrani'.

Prije početka eksperimenta znanstvenici su štakore naučili da prolaze kroz labirint uz pomoć vizualnih oznaka. Potom su ih podijelili u dvije skupine i obje hranili fruktozom otopljenom u vodi. No jedna skupina je također dobivala omega-3 masne kiseline koje štite sinapse - kemijske veze među neuronima važne za učenje.

'Skupina štakora koja je konzumirala omega-3 masne kiseline znatno se brže kretala kroz labirint od one koja nije', rekao je Gomez-Pinilla i dodao: 'Njihovi su mozgovi pokazali pad sinaptičke aktivnosti. Stanice mozga otežano su komunicirale te onemogućile štakorima da jasno razmišljaju i prisjećaju se puta koji su naučili prije šest tjedana.'

Štakori koji su dobivali velike količine fruktoze razvili su rezistenciju na inzulin, a znanstvenici smatraju da je to oštetilo njihove moždane stanice. Konstantan dotok fruktoze izazvao je rezistenciju na inzulin, a ona je promijenila način na koji su stanice mozga koristile šećer – svoj jedini izvor energije.

'Inzulin je važan za kontrolu šećera u krvi, međutim čini se da u mozgu šteti procesu učenja i pamćenja', rekao je američki stručnjak. 'Naša je studija pokazala da šećer ne škodi samo tijelu, već i mozgu, što je nova stvar.'

Budući da omega-3 poništava štetu koju uzrokuje šećer, Gomez-Pinilla preporučuje da se u prehrani svakodnevno konzumira jedan gram tih masnih kiselina.