Obećala je usvajanje zakona koji će građanima EU zajamčiti brojne oblike zaštite privatnosti koje trenutno uživaju građani Sjedinjenih Država. Predloženi zakon odnosit će se na podatke o Europljanima koje se prenosi u SAD kako bi se njima koristila policija i druge službe.

Riječ je o Zakonu o zaštiti privatnosti (Privacy Act) iz 1974. godine, čija je svrha zaštita podataka i osobnih informacija građana SAD-a od nezakonitog postupanja saveznih agencija, kakva je primjerice NSA.

U njemu se, između ostalog, nalaže kako bilo koji zapis kojim te agencije raspolažu neće biti predan bilo kome drugome bez pisanog zahtjeva tražitelja ili pisanog odobrenja osobe na koju se podaci odnose. Američki građani mogu zatražiti dosjee i dokumente koje bilo koja savezna agencija ima o njima te odštetu ukoliko oni završe u krivim rukama.

Nakon što su prvi podaci kojih se dokopao Edward Snowden počeli curiti u javnost tijekom lipnja prošle godine, vlada predsjednika Obame tvrdila je kako su američki građani zakonom zaštićeni od špijuniranja njihovih vlastitih službi, ali i kako se to ne odnosi na ostatak svijeta. Sad bi se to trebalo promijeniti, barem što se državljana EU-a tiče.

Viviane Reding, povjerenica EU za pravosuđe, rekla je kako je to važan korak u pravom smjeru. 'No, sve dok ne postanu zakon', to su samo riječi, dodala je.

Skupine boraca za ljudska prava upozoravaju kako je američki zakon koji regulira to područje relativno slab te kako ne pokriva masovnu špijunažu koju provode NSA i njeni partneri, poput britanske službe GCHQ, diljem svijeta.

Pregovori SAD-a i EU-a o zaštiti osobnih podataka trajali su tri godine. Slučaj Snowden značajno ih je ubrzao, kao i otkriće da je među špijuniranima bila i njemačka kancelarka Angela Merkel

Izvor:Guardian